„Vi ste strategija odgoja koju vaše dijete treba.“ – Heather Chauvin

Moderna vremena pred roditelje postavljaju nove izazove. Dok su nekada muškarci prvenstveno zarađivali, a žene brinule o djeci i kućanstvu, danas se ove uloge sve više isprepliću, a nerijetke su i jednoroditeljske obitelji. Također, radno se vrijeme produljilo u odnosu na ranija vremena, a život je postao užurbaniji. Djeca uz školu ili vrtić često pohađaju raznovrsne slobodne aktivnosti koje zahtijevaju angažman roditelja. Uz sve to trenutno je prisutan i virus koji je promijenio našu svakodnevicu. Ponekad u takvoj situaciji roditelj uz svu dobru volju ne zna kako pronaći vremena za rad na odnosu sa svojim djetetom. Pritom se često nameću savjeti s različitih strana o tome kako biti dobar roditelj, dok savršeni recept zapravo ne postoji. Ipak, nije potrebno mnogo da bi dijete osjetilo roditeljevu toplinu i trud. U nastavku donosimo nekoliko prijedloga koji vam mogu pomoći da osnažite vezu sa svojim djetetom:

• Pružite djetetu zagrljaj svaki dan. Dodir između roditelja i djeteta često je prisutan već od prvih dana djetetova života. Kao takav jedna je od važnih stavki u razvoju privrženosti. Naime, za vrijeme dodira poput zagrljaja naš mozak proizvede različite hormone među kojima su serotonin, kolokvijalno poznat i kao hormon sreće, te oksitocin, koji se ponekad naziva hormonom ljubavi. Ti hormoni potiču razvijanje osjećaja prisnosti i povjerenja te pomažu u ublažavanju osjećaja stresa i straha¹. Stoga vas toplo potičemo da zagrljaj bude na vašem dnevnom popisu aktivnosti.
• Provodite vrijeme u zajedničkim aktivnostima. Vrijeme koje provedete sa svojim djetetom doprinosi njegovoj dobrobiti. Američka su istraživanja pokazala da zajedničke aktivnosti poput obiteljskih obroka osnažuju zdravlje i dobrobit djece te omogućuju izgradnju dobrih odnosa između djece i roditelja². Pokušajte uvesti zajedničke obroke, pronaći igre kojima se možete zajedno zabavljati, pročitajte priču zajedno, pogledajte film ili crtić, odite zajedno u šetnju. Predlažemo da nadopunite ovaj niz aktivnostima kojima biste voljeli ispuniti zajedničko vrijeme. Možda će biti izazovno prakticirati ih svakodnevno, stoga nemojte pred sebe postavljati nerealne ciljeve. No pokušajte pronaći barem jedan dan u svakom tjednu kada ćete se posvetiti zajedničkom provođenju vremena.
• Ostavite tehnologiju po strani dok razgovarate. Dok razgovarate sa svojim djetetom, skrenite pogled s mobitela, računala ili televizora. Na taj ćete način dati djetetu do znanja da vam je razgovor s njim važan i da aktivno slušate što vam govori. Ako pak u tom trenutku radite nešto što ne možete prekinuti, pokušajte djetetu reći nešto poput Ne mogu ovaj tren razgovarati s tobom, ali želim čuti što imaš za reći. Obećavam da ćemo razgovarati kad završim. Pritom je bitno ovakvo obećanje održati, u suprotnom gubimo djelić povjerenja svojega djeteta. Stoga budite iskreni prema djetetu i sebi te ne obećajte stvari za koje znate da ne možete ili ne planirate izvršiti.
• Pokažite zanimanje za djetetove interese. Bilo da je vaše dijete mlađe ili starije, sigurni smo da ima svoj spektar interesa. Neki će vam od njih možda biti bliski pa ćete ih stoga lakše razumjeti (npr. igra iz vašeg djetinjstva), dok vam se neki mogu učiniti neobičnim ili neispravnim (npr. imaginarni prijatelj). Pokušajte na neobične interese gledati sa zanimanjem i staviti se u cipele djeteta te saznati zbog čega mu je to toliko zanimljivo. Kakvi god ti interesi bili, oni zauzimaju važan dio života vašeg djeteta. Stoga pokušajte pokazati da vam je stalo do stvari koje su vašem djetetu važne. Primjerice, dopustite djetetu da vam objasni pravila nove igre, pitajte ga kako mu je bilo na treningu, interesirajte se što je to na njegovom crtežu, neka vas upozna sa svojim imaginarnim prijateljem. Ako je vaše dijete tinejdžer, možete ga pitati da vam ispriča više o svojim prijateljima ili simpatiji ili pak pogledati s njim seriju koju trenutno prati.
• Osluškujte djetetove potrebe. Pokušajte pažljivo i posvećeno slušati što vam dijete govori i koje vam neverbalne znakove šalje. Pritom reflektirajte ono što primjećujete. Pod reflektiranjem podrazumijevamo ponavljanje emocija koje smo kod druge osobe čuli ili vidjeli³. Primjerice, ako vidite da dijete plače, možete reći: Vidim da te nešto rastužilo. Što se dogodilo? Tako dajete djetetu do znanja da vidite kako se osjeća, pokazujete mu da ga podržavate i osvještavate mu njegove emocije, a istovremeno omogućujete sebi da saznate što se dogodilo kako biste po potrebi mogli reagirati³.
• Pohvalite djetetov trud. Kada vidite da je dijete uložilo trud u nešto, dajte mu do znanja da ste to primijetili. Pritom nije bitno je li dijete uspjelo ostvariti svoj cilj, već to što je uložilo trud da do njega dođe³. Primjerice, ako dijete pokušava samo zavezati vezice na tenisicama, umjesto da ga pohvalite samo s Odlično si zavezao/la tenisice kada to ispravno učini, pokušajte ga ohrabriti s rečenicom poput Zaista si se jako trudio/la oko toga ili Primijetio/la sam da si napredovao/la u ovome. Time pomažete djetetu da razvija svoju upornost i jačate njegovo samopouzdanje³.
• Iskoristite svaku priliku za povezivanje sa svojim djetetom. Na neke će se dane vjerojatno dogoditi da ne možete pronaći dobar trenutak između svih obaveza kako biste u miru nasamo razgovarali sa svojim djetetom ili proveli vrijeme u nekoj zajedničkoj aktivnosti. Ali s druge strane, možda možete pratiti dijete do škole, voziti ga na trening, servirati mu ručak ili ga spremiti na spavanje. I ove situacije mogu biti dobra prilika za druženje i razgovor. Nije potrebno mnogo da pokažete svome djetetu da vam je vrijeme provedeno s njim važno.

Naposljetku želimo reći da je način na koji provodite vrijeme sa svojim djetetom važniji od toga koliko vremena provodite zajedno. U redu je ako ne radite sve od gore navedenog, niti morate usvojiti sve navedene aktivnosti odjednom. Pokušajte postepeno stvarati rutinu koja vam je prihvatljiva i u kojoj se osjećate ugodno. Dopustite i sebi i djetetu da vam zajednička aktivnost postane draga navika.

Ako imate nedoumica ili pitanja vezano za ovu temu, slobodno nam se javite na [email protected].

Literatura

¹ Katana, E. (2020). Patite li i vi od žudnje za dodirom? Psihologinja nam je otkrila zašto trebate nahraniti tu potrebu, osobito u ovim čudnim vremenima. https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/t-portal-patite-li-i-vi-od-zudnje-za-dodirom-psihologinja-nam-je-otkrila-zasto-trebate-nahraniti-tu-potrebu-osobito-u-ovim-cudnim-vremenima/

² Hoffert, S. L. i Sandberg, J. F. (2001). How American Children Spend Their Time. Journal of Marriage and Family, 63(2), 295–308.

³ Gjurković, T. (2016). Terapija igrom: Kako razvijati vještine za razumijevanje djeteta i produbiti odnos s njim. Naklada Harfa.