Temeljne ljudske potrebe uključuju fiziološke potrebe (primarne potrebe čije zadovoljavanje omogućuje život, npr. potreba za hranom i vodom) te potrebu za sigurnošću (potreba za stalnošću i predvidljivošću u osiguravanju vlastite egzistencije i budućnosti), ali i potrebu za socijalizacijom te potrebu za samoostvarenjem, koja se odnosi na uspješno iskorištavanje vlastitih kapaciteta, sposobnosti i talenata. Drugim riječima, ljudi se žele osjećati sigurno, korisno i produktivno te svojim danima dati svrhovitu strukturu. Jedan važan životni aspekt koji obuhvaća sve navedene potrebe jest zaposlenje. Istraživanja pokazuju da je posao u središtu života modernog čovjeka te da predstavlja izvor financijske sigurnosti, osobnog identiteta, socijalnog kontakta, rutine i vremenske strukture dana te osjećaja svrhovitosti i doprinosa zajednici¹. Nalazi potvrđuju da zaposleni ljudi vode sretnije i ispunjenije živote te da su boljeg psihičkog zdravlja².
Sukladno tome, možemo zaključiti da je izlazak na tržište rada i potraga za poslom proces koji za ljude ima veliki značaj. Poslodavci žele pronaći osobu koja svojim znanjima, vještinama i osobinama najbolje odgovara ponuđenom radnom mjestu, a svim je kandidatima u interesu pokazati se u najboljem svjetlu i pokušati dokazati da su upravo oni prava osoba za taj posao. Tu kreće selekcijski postupak koji uključuje životopise i molbe, intervjue, procjene i psihologijska testiranja. U želji da vam približimo proces zaposlenja iz perspektive poslodavca, ali i ponudimo neke korisne savjete i smjernice u potrazi za poslom, razgovarali smo s organizacijskim psihologom Alenom Serhatlićem, Senior HR Consultantom iz DEKRA-ina tima.
kako si?: Jednostavno rečeno, što je selekcijski postupak i koja je njegova važnost iz perspektive poslodavca?
Alen: Selekcijski postupak bismo najjednostavnije mogli objasniti kao proces tijekom kojeg odabiremo kandidate za zapošljavanje na određenom radnom mjestu. To je proces koji se najčešće sastoji od više različitih koraka. Nakon što smo zaprimili prijave na oglas za posao, uobičajeno započinjemo predselekcijom kandidata koja se sastoji od čitanja životopisa i pristiglih molbi. Idući korak može biti kratak telefonski intervju s kandidatom, a nakon toga i poziv na psihologijsko testiranje te intervju. Koraci i duljina selekcijskog postupka mogu se razlikovati ovisno o poziciji za koju tražimo zaposlenike te, osim navedenog, kandidati mogu biti uključeni i u složenije procedure selekcije (kao što su npr. centri za procjenu) ili se od njih može tražiti da naprave određeni projekt koji simulira realnu situaciju koja je u opisu traženog radnog mjesta.
Kvalitetni zaposlenici su (ili bi barem trebali biti) od velike važnosti svom poslodavcu jer su upravo oni ti koji omogućuju tvrtki da postiže željene rezultate te utječu na daljnji rast i razvoj poslovanja. Iz ovoga je lako zaključiti kako je kvalitetno odrađen selekcijski postupak izrazito važan proces za svaku tvrtku.
kako si?: Kako izgleda dobar životopis? Što bi sigurno trebao sadržavati, a koje su informacije suvišne? Koliko se pažnje obraća na estetiku i dizajn?
Alen: Dobar životopis bi prvenstveno trebao biti pregledan, razumljiv te ne pretjerano dugačak. Svakako treba navesti prethodna radna iskustva te posebno naglasiti ona koja su relevantna za poziciju za koju se prijavljujete. Korisno je i napisati par kratkih informacija o glavnim radnim zadacima koje ste imali na svakoj pojedinoj poziciji. Životopis treba sadržavati i osnovne informacije o završenom obrazovanju, jezicima koje govorite, ali i nekim dodatnim završenim edukacijama koje mogu biti važne poslodavcu. U životopis je ponekad zanimljivo dodati i informacije o hobijima i volonterskim iskustvima. Ako kandidati nemaju formalnog radnog iskustva, svakako je poželjno da navedu svoja radna iskustva tijekom srednjoškolskog ili fakultetskog obrazovanja, ali i posebno naglase određene akademske ili druge uspjehe koje su postigli. Na ovaj će se način istaknuti pred većim brojem sličnih kandidata koji započinju svoju karijeru.
Osim same forme životopisa, od velike je važnosti i pravopis. Životopis ne smije imati tipfelera i pravopisnih pogrešaka i zato je potrebno provjeriti napisano više puta ili zamoliti one pismenije da još jednom sve pročitaju.
Dobar životopis ne bi trebao biti predugačak. Sposobnost kandidata da razluči bitno od nebitnog svakom će poslodavcu biti veoma poželjna osobina. Nemojte bespotrebno navoditi informacije koje su nevažne, time odvlačite pozornost od onih bitnih činjenica u životopisu koje vam mogu donijeti prednost pred drugim kandidatima. Također, imajte na umu da neki intervjueri često isprintaju životopis pa im veći broj stranica životopisa sigurno neće pomoći da vas pozorno slušaju, već će se boriti s listanjem nepreglednog broja stranica tijekom intervjua.
Ako se odlučite dodati fotografiju u životopis, neka ona bude profesionalna jer u suprotnom može imati negativan efekt. Fotografije s plaže i razuzdanih zabava ne bi trebale biti u životopisu. Predlažem svima koji ne znaju kako bi trebala izgledati fotografija za životopis da potraže primjere na internetu.
Zanimljiv dizajn životopisa svakako može privući više pažnje kod osobe koja ga čita te posljedično ostaviti bolji dojam, ali dizajn životopisa ne bi trebao utjecati na preglednost i jasnoću sadržaja, što je ponekad nažalost slučaj.
kako si?: Kako se pripremiti za selekcijski intervju? Koji su najčešći propusti i kako ih izbjeći?
Alen: Smatram kako je važno da na intervju pokušate doći što je moguće opušteniji (iako mnogi ne vole situacije u kojima ih se procjenjuje), a u tome vam može pomoći priprema za intervju.
- Proučite sve dostupne informacije o tvrtki u koju dolazite na intervju.
- Proučite opis posla za koji ste se prijavili. Ako ne posjedujete iskustvo na takvoj poziciji, dodatno istražite što se točno radi na takvim pozicijama u drugim tvrtkama. Razmislite o svojim kvalitetama i vještinama koje već imate za taj posao, kao i o onima koje biste trebali dodatno razviti ili naučiti.
- Proučite još jednom svoj životopis (i priloženo motivacijsko pismo) jer će vam na temelju njega postavljati mnogo pitanja. Pripremite unaprijed dobra objašnjenja nekih spornih stavki (npr. dulja razdoblja bez iskustva, česte promjene poslodavaca, otkazi, prekinuto školovanje i sl.).
- Jedno je od najčešćih pitanja na razgovoru za posao da kažete nešto o sebi i zato je važno pripremiti kratko predstavljanje u kojem ćete iznijeti najzanimljivije informacije na sustavan način. Uvježbajte predstavljanje ispred ogledala kako biste bili spremniji, sigurniji i ležerniji.
- Osim kratkog predstavljanja, pripremite odgovore na pitanja o ciljevima u karijeri, koji je vaš idealan posao i radna sredina te koja su to vaša znanja, vještine i ostale karakteristike koje možete ponuditi potencijalnom poslodavcu.
- Pripremite i nekoliko pitanja o samom poslu i tvrtki (neka od njih neće biti nužno postaviti jer će intervjuer sam unaprijed na njih odgovoriti).
- Nemojte kasniti na razgovor. Proučite put do mjesta intervjua. Nemojte zvati uoči intervjua da biste otkrili gdje se poslodavac nalazi. Ako prilikom poziva na intervju niste već dobili upute, nazovite dan ranije za detalje.
- Budite uredni – čista kosa, uredna brada, uređeni nokti i izglačana odjeća očekuju se na svakom razgovoru za posao, bez obzira na razinu i vrstu pozicije za koju ste se javili.
- Izbacite žvakaću gumu.
- Isključite zvuk zvona na mobitelu i spremite mobitel.
kako si?: Na što intervjuer posebno obraća pažnju?
Alen: Dobar intervjuer prati vašu verbalnu, ali i neverbalnu komunikaciju. Pokažite sugovorniku poštovanje tako da mu stisnete ruku prilikom dolaska i gledajte ga u oči prilikom pozdrava. Imajte na umu da su se neke norme promijenile zbog pandemije koronavirusa pa je sada većini ljudi prihvatljiv i pozdrav bez rukovanja. Ako se traži da nešto opširnije objasnite ili prepričate, uzmite par trenutaka za pripremu i osmislite unaprijed što ćete odgovoriti, nemojte bespotrebno žuriti s odgovorima. Informacije trebaju biti točne; nejasni i kontradiktorni podaci otvaraju prostor za sumnju u vašu iskrenost jer djeluju neuvjerljivo. Govorite književnim jezikom – izbjegavajte sleng, proste riječi i poštapalice. Pažljivo slušajte pitanja i promislite o odgovorima. Nemojte prekidati sugovornika zato što ste se nečeg sjetili, ali nakon što završi, slobodno tražite pojašnjenja. Tijekom razgovora pratite ponašanje i izraze lica sugovornika. Tako ćete moći zaključiti je li vrijeme da stanete ili trebate dodatno pojasniti ono o čemu govorite. Budite susretljivi i ljubazni. Sjedite mirno i uspravno – nemojte se vrtjeti ili ljuljati na uredskoj stolici (to kandidati često rade – potpuno nesvjesno). Na kraju intervjua zahvalite sugovorniku i ne zaboravite ga pozdraviti.
kako si?: Koje su osobine poželjne, a koje bi trebalo prikriti (i treba li uopće prikriti nešto za što imamo dojam da nije right fit)?
Alen: Svakako bih rekao da poslodavci preferiraju osobe koje su staložene, prikladno samouvjerene i generalno pozitivnog stava. Na intervjuu biste tako trebali izbjegavati jadanje i pretjerano kritiziranje bivših poslodavaca i kolega. Naglasak trebate staviti na svoje jake strane, znanja i iskustva koja ste stekli tijekom obrazovanja i rada. Očekivano je da će se kandidati nastojati prikazati u što boljem svjetlu prilikom intervjua, ali pretjerano nastojanje da kandidat upravlja dojmovima iskusniji će intervjuer lako prepoznati. Budite spremni odgovarati i na neugodna pitanja što iskrenije (npr. razlozi otkaza u prethodnim tvrtkama) jer uvijek možete istaknuti što ste naučili iz pogreške te što ste u međuvremenu promijenili. Smatram da osoba s druge strane u pravilu uvijek više cijeni iskrenost nego lažnu sliku o sebi koju nastojite prezentirati. Intervju je prilika i za kandidata da procijeni koliko bi se on sa svim svojim manama i vrlinama uspio uklopiti u određenu kulturu koja je prisutna u tvrtki u koju se prijavio na posao.
kako si?: Za kraj, možemo li čuti neku motivacijsku poruku od stručnjaka iz prakse?
Alen: Iskoristite svaku priliku da naučite nešto novo, nemojte se bojati izazova. Radite na sebi i razvijajte svoja znanja i kompetencije, učite iz vlastitih, ali i tuđih pogrešaka. Ako tražite posao, budite uporni, netko će to prepoznati…. I što je najvažnije, redovito perite ruke.
Literatura
¹ Gabriel, P. i Harnois, G. (2002). Mental health and work: Impact, issues and good practices. WHO. https://www.who.int/mental_health/media/en/712.pdf
² Burton, K. i Waddell, G. (2006). Is Work Good For Your Health And Well-Being? TSO. https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/214326/hwwb-is-work-good-for-you.pdf