Čini nam se kako već i vrapci na grani znaju priču da je kako si? nastao dan nakon zagrebačkog potresa, na proljeće 2020. godine, te da ova skupina psihologa od tog dana zajedničkim snagama stvara edukativne sadržaje i usluge s ciljem očuvanja i promicanja psihičkog zdravlja.

Gotovo tri godine kasnije, u trenutku pisanja ovog teksta, na kako si? webu možete pronaći preko 200 članaka s pripadajućim ilustracijama i infografikama, nekoliko upitnika, kao i mnoštvo videa i animacija, webinara, letaka i radnih listića. Ovdje smo odlučili napraviti maleni vodič za putovanje sadržajima i uslugama koje kako si? nudi, kako bi vam oni bili od najveće pomoći.

 

Ako ste došli istraživati neku temu…

…prvi korak je pretraživanje baze naših članaka. To ćete najlakše napraviti tako što ćete upisati ključnu riječ u okvir za pretraživanje, no nešto preciznije članke možete dobiti ako na našoj naslovnici odaberete članke te koristite kategorije i ključne riječi. Odabirom bilo koje kategorije doći ćete do članaka koji se barem nekim svojim dijelom bave tom kategorijom (prikladno ako biste htjeli istraživati neku općenitiju temu), dok ćete odabirom ključne riječi doći do manjeg broja članaka koji se specifičnije bave tim pojmom (što je prikladnije ako imate neko konkretnije pitanje na koje želite dobiti odgovor.)

Drugi korak bio bi provjeriti naš YouTube kanal, pogotovo serijal kako smo? webinara, u kojima smo ugostili naše sjajne profesorice s Odsjeka za psihologiju i obradili teme kao što su Kako se nositi s anksioznošću?, Seksualnost i seksualno zdravlje, Samoubojstvo, ili Nezaposlenost i traženje posla.

 

Ako ste došli naučiti više o sebi…

…moramo vam dati poneki upitnik ili radni listić, ipak smo psiholozi. U sklopu nekih članaka objavili smo upitnike i druge materijale pomoću kojih možete bolje upoznati sebe, odnosno steći neke nove uvide koji vam mogu pomoći da bolje razumijete svoje razmišljanje, doživljavanje i ponašanje.

Emocije imaju važniju ulogu u našim životima nego što bismo možda na prvu pomislili – one utječu na našu pažnju, percepciju, mišljenje i pamćenje, energiziraju i usmjeravaju ponašanje te su temelj socijalnih odnosa. Emocionalna inteligencija jedan je od čimbenika koji objašnjavaju zašto ljudi različito reagiraju u istim situacijama, a odnosi se na prepoznavanje vlastitih i tuđih emocionalnih stanja kako bismo učinkovitije rješavali potencijalne izazove te adekvatno regulirali svoje ponašanje. Ako želite saznati više o svojoj emocionalnoj inteligenciji, bacite oko na naš članak i ispunite pripadajući upitnik.

U članku o terapiji prihvaćanjem i posvećenosti (engl. Acceptance and Commitment Therapy, ACT) pisali smo o psihološkoj fleksibilnosti i njenom doprinosu psihičkom zdravlju. ACT se temelji na prihvaćanju neugodnih doživljaja i emocija kao svakodnevnih i prolaznih te potiče osobu da unatoč njihovom doživljavanju usmjerava vlastito ponašanje ka življenju života prema vlastitim vrijednostima. Time se usmjerava na razmišljanje o teškoćama na nov i kreativan način. Tehnike iz članka možete isprobati pomoću ovih radnih listića.

Stilovi privrženosti odnose se na obrasce ponašanja, osjećanja i doživljavanja koji nam se javljaju u bliskim odnosima, odnosno koji opisuju prirodu povezanosti koju imamo s nekom osobom. Pritom se povezanost koju imamo s drugima razvija na temelju odnosa koje smo imali u djetinjstvu, ponajviše na temelju odnosa koji smo imali s osobom koja nas je odgajala. Koji sve stilovi privrženosti postoje te kako se manifestiraju na naše odnose, pročitajte u članku, a više informacija o sebi možete dobiti ispunjavajući upitnik (na engleskom jeziku).

Samoefikasnost možemo opisati kao vjerovanje u vlastite sposobnosti da možemo izvršiti neki zadatak, ispuniti neki zahtjev ili se ponašati na određeni način, sve kako bismo došli do određenog cilja. Kako biste saznali više o samoefikasnosti, pročitajte ovaj članak. Pozivamo vas i da ispunite upitnik o samoefikasnosti kako biste saznali koja je vaša razina samoefikasnosti, no imajte na umu da je samoefikasnost ovisna o području – dok rješavate upitnik, neka se vaši odgovori odnose na specifična područja poput npr. uspjeha u poslu.

U članku o kognitivnim distorzijama pisali smo o tome kako svoje misli možemo instinktivno smatrati istinitima, unatoč tome što su one podložne različitim iskrivljenjima (neka od njih mogu biti i ona o našoj samoefikasnosti). Emocije koje nam misli izazivaju često doživljavamo kao dokaz da su one istinite, zbog čega je korisno zapitati se koliko su naše negativne misli realne. Istinitost svojih misli možete provjeriti pomoću ovog radnog listića.

Svi se krećemo kroz svoje živote pretpostavljajući da drugi ljudi zamišljaju i vizualiziraju stvari jednako kao i mi, no ljudi se razlikuju po mogućnosti vizualizacije te se kreću na spektru od potpune nemogućnosti vizualizacije bilo kakvog sadržaja do toliko uvjerljive vizualizacije da osoba ima poteškoće u razlikovanju stvarnosti i slike koju zamišlja. Pojmovi koji označavaju krajeve tog spektra su afantazija i hiperfantazija. Kako je to onima koji ne mogu vizualizirati objekte koji nisu prisutni u njihovoj blizini pročitajte u članku, a gdje se vi nalazite na ovom spektru provjerite ispunjavajući upitnik (na engleskom jeziku).

 

Ako ste došli jer se ne osjećate najbolje…

…najvažnije nam je reći: ​​prirodno je ponekad doživljavati psihičke smetnje. One su očekivana pratilja težih životnih razdoblja i njihova pojava ne mora ukazivati na razvoj psihičkog poremećaja ili bolesti. Više o razlici između psihičkih smetnji, poremećaja i bolesti možete pročitati ovdje.

Bez obzira na to, prvi bi korak svakako bio provjeriti kako ste, što možete napraviti koristeći nekoliko jednostavnih alata. Prvi je kratki upitnik s popisom uobičajenih psihičkih teškoća. Ovo nije dijagnostički upitnik, već svojevrsni psihološki „toplomjer“ koji vam može pomoći da jasnije identificirate svoje teškoće. Po ispunjavanju ćete dobiti rezultate s općenitim opisom vaših teškoća.

Osim toga, za „inventuru“ osjećaja i introspekciju može vam pomoći i ovaj jednostavni radni listić. On vam može pomoći da razmislite o tome kako se osjećate te postoji li nešto u vašoj okolini ili vama samima što vam izaziva neugodu.  Potičemo vas da redovito provjeravate kako ste i budete iskreni sami prema sebi – to će vam omogućiti da na vrijeme primijetite ako nešto nije u redu i potražite podršku.

 

Ako ste došli u potrazi za podrškom…

Svakome je ponekad potrebna podrška. Traženje pomoći znak je da odgovorno pristupate svom psihičkom zdravlju i dobrobiti. Udruga kako si? nudi sljedeće opcije psihološke podrške:

  • E-savjetovanje

E-savjetovanje besplatno je i anonimno savjetovanje putem e-maila. Dijeljenje svojih misli i briga sa stručnom osobom pisanim putem može biti dobar prvi korak pri traženju psihološke pomoći i podrške. U tom smislu, e-savjetovanje je kao psihološki flaster: ono pruža informacije, toplinu, razumijevanje te neke smjernice i tehnike za nošenje s poteškoćama koje doživljavate, no ono nije zamjena za psihoterapiju ni susrete sa stručnjakom psihičkog zdravlja uživo.

Naše e-savjetovalište otvoreno je radnim danima (pon – pet) od 9 do 18 sati, a proces e-savjetovanja teče ovako: Javite nam se na [email protected] i opišete nam svoju situaciju i doživljaje. Vaš upit dodjeljujemo prvom slobodnom savjetovatelju (ako u trenutku vašeg javljanja nemamo dostupnih savjetovatelja, vaš će upit biti dodijeljen čim savjetovatelj postane dostupan). Savjetodavni odgovor na vaš upit stiže u roku od 5 – 7 radnih dana od dodjeljivanja savjetovatelja.

S nama možete podijeliti svoju priču u onoj mjeri u kojoj vam je to ugodno – sve informacije koje želite podijeliti i smatrate važnima kako bismo vas što bolje razumjeli dobrodošle su i pomažu nam da steknemo jasniji uvid u vašu situaciju i time vam damo što korisnije smjernice. Sve što s nama podijelite strogo je povjerljivo.

  • Psihološko savjetovanje uživo

Psihološko savjetovanje vođeni je razgovor sa psihologom kroz koji klijent i savjetovatelj zajednički nastoje razumjeti klijentove osjećaje i doživljaje te doći do onih alata i koraka koji klijentu mogu pomoći u budućnosti. Savjetovatelj nije tu da bi vas analizirao, pretpostavljao ili zaključivao vaše osjećaje ili vam govorio što da radite (unatoč nazivu, savjetovatelj ne daje savjete). Njegov je cilj pomoći vam da dođete do uvida u to kako to da se osjećate, ponašate i doživljavate na određeni način, omogućiti vam da bolje razumijete sami sebe te vam pružiti alate kojima si možete olakšati nošenje sa svakodnevnim teškoćama.

Naše savjetovalište otvoreno je radnim danima (pon – pet) između 8 i 20 sati, a za prvi slobodan termin savjetovanja možete nam se javiti na [email protected].

Ovdje možete pronaći još informacija, kao i odgovore na često postavljana pitanja, uključujući Tko ide na psihološko savjetovanje?, Koji su razlozi javljanja na savjetovanje?, Zašto razgovarati sa psihologom, a ne s prijateljem?, Što ako mi se ne svidi na savjetovanju ili ako mi ne pomaže? i mnoga druga.

  • Grupe podrške za socijalnu anksioznost

Vjerujemo da smo svi, barem jednom u životu, doživjeli osjećaj neugode ili čak straha tijekom interakcije s drugima, na primjer u razgovoru s nadređenima ili s osobama koje ne poznajemo. Ipak, neki ljudi doživljavaju ustrajni, iracionalni strah povezan s nizom socijalnih situacija i prisutnosti drugih ljudi. Takvi dugotrajni i izraženi doživljaji nelagode mogu biti znak socijalnog anksioznog poremećaja (SAP-a). Više o socijalnom anksioznom poremećaju i našim grupama podrške pročitajte ovdje.

  • Psihošetnje

Psihošetnje su program u kojemu grad Zagreb i psihologija idu ruku pod ruku! Originalni program udruge kako si? mjesto je za sve one željne upoznavanja novih ljudi, upoznavanja grada Zagreba i stjecanja novih vještina za rad na psihološkoj otpornosti, a sve kroz grupni rad i boravak u gradu.

  • Pomoć pri učenju

Od osnovne škole do fakulteta, učenje je veliki dio svakodnevice i zbog toga poteškoće s učenjem mogu dovesti do povišenih razina stresa i tjeskobe, sniženog raspoloženja, osjećaja bespomoćnosti ili narušenog samopouzdanja. Uz stručnu pomoć moguće je naučiti kako bolje učiti, a time i postati zadovoljniji sobom.

  • U Hrvatskoj djeluju brojni izvori psihološke pomoći. Neke od njih okupili smo ovdje, na dnu stranice.
  • Psihološku pomoć možete zatražiti i putem sustava javnog zdravstva tako da zatražite uputnicu od svog liječnika opće prakse. Ovisno o smetnjama koje doživljavate, možete se uključiti u individualnu terapiju, grupnu terapiju ili grupe podrške.

 

Ako ste došli u potrazi za idejama za rad na sebi…

…preporučujemo da se vratite na početak ovog članka i zaronite u brojne teme koje smo obradili tijekom proteklih nekoliko godina. Mi ipak izdvajamo one za koje vjerujemo, i za koje nam je iskustvo pokazalo, da mogu dovesti do dobrobiti i blagostanja.

  • Za samoumirenje:

Postoje različite tehnike za uspješno nošenje s negodnim simptomima uznemirenosti ili napetosti. Ne pomažu sve uvijek svima pa je potrebno isprobati ih više i naći onu koja nam najbolje odgovara.

  • Za aktivan rad na sebi:

 

Nadamo se da će vam ovaj mali vodič biti koristan u pretraživanju sadržaja koji vam je uvijek dostupan na našem webu. Za sve ostalo – obratite nam se. Naš vam je sandučić uvijek otvoren.

Related Posts