Prisjetimo se kako izgledaju blagdani iz perspektive naših najdražih holivudskih filmova. Jedan od roditelja reže puricu dok drugi trči iz kuhinje s beskrajnim sljedovima slastica, priloga, nadjeva, umaka i svega onoga što možete zamisliti. Ujaci i ujne, stričevi i strine pjevaju božićne pjesme dok stariji članovi obitelji u tišini svojoj unučadi poklanjaju darove za koje njihovi roditelji ni ne znaju. Sve se čini tako idilično da se i sami ponekad zapitamo – kako im to uspijeva? Odgovor je prilično jednostavan: lako je osjećati „blagdanski duh“ kada iza svega stoji niz producenata, režisera i pomoćnih članova koji glumcima omogućuju da se opuste i pritom zarade pozamašnu svotu za uživanje u blagdanima.

Svi znamo da stvaran život nije film i da se ponekad osjećamo preplavljeno, tužno i usamljeno – nekad i više u blagdansko vrijeme. Ono osim veselja sa sobom donosi i niz izazova koje moramo prebroditi kako bismo konačno došli do tog trenutka uživanja u blagdanima. Radi se o kupovini poklona, kuhanju, organiziranju večere, putovanju do dalje rodbine, a trenutno sve to obavija i oblak neizvjesnosti uzrokovan pandemijom. Nitko ne zna kako će iduća dva tjedna izgledati i postoji mogućnost da ćemo praznike provoditi u samoizolaciji kako bismo zaštitili one do kojih nam je stalo.

Planiranje događaja i vođenje računa o onome što se treba obaviti prije božićnog okupljanja zahtijeva veću količinu pažnje i kognitivne energije nego inače. Prefrontalni korteks (dio našeg mozga zadužen za planiranje) radi prekovremeno kako bi nam omogućio sve potrebne informacije – koji član obitelji ne voli jesti bakalar, kome smo što obećali pokloniti pod borom, kada tko dolazi i gdje će spavati itd. Kada bismo se nalazili u ovom stanju povišene razine stresa dulje vrijeme, potencijalno bismo si povećali rizik od smanjenja kapaciteta pamćenja i usporavanja proizvodnje novih moždanih stanica¹. Nasreću, prosinac je samo jednom godišnje, što nam omogućuje dovoljno vremena za oporavak i odmaranje od blagdana. Više o tome što je stres i koja je njegova funkcija te kako se konstruktivno nositi s njime možete pročitati u našem članku.

Osim povišene razine stresa, istraživanje provedeno u jedanaest europskih zemalja pokazalo je da su sudionici doživljavali niže razine emocionalne dobrobiti i subjektivnog zadovoljstva životom za vrijeme blagdana u usporedbi s rezultatima dobivenim izvan božićnog razdoblja². Naravno, ovi rezultati ne znače izravnu uzročno-posljedičnu vezu, ali ukazuju na postojanje značajne povezanosti između dobrostanja i blagdana. Dio objašnjenja ovakvih nalaza možemo pronaći u povećanoj razini stresa i njegovom utjecaju na organizam. Smanjena pažnja, osjećaj anksioznosti i briga o tome hoće li u konačnici sve proći onako kako smo zamislili dovoljno je da postavi dodatni pritisak. Autori citiranog istraživanja nude i dodatno objašnjenje da, zbog toga što je Božić vremenom postao blisko povezan s poklonima i materijalističkom kulturom, mnogi osjećaju pritisak da moraju ispuniti očekivanja svojih obitelji i priuštiti im što bolje poklone i slavlje.

Drugi dio objašnjenja rezultata ovog istraživanja može se pronaći u drugim neugodnim emocijama koje se mogu javiti u blagdansko vrijeme – tuzi i usamljenosti. Televizija, radio i društvene mreže jasno šalju poruku da su blagdani vrijeme koje moramo provoditi s obitelji – što kada to nismo u stanju, ne želimo ili nemamo nikoga s kime to možemo učiniti? Trenutna pandemija i situacija povezana s njom učinila je gotovo nemogućim slaviti blagdane na način na koji smo to činili prije godinu dana. Nažalost, ovu promjenu uzrokovanu koronavirusom najviše će osjetiti umirovljenici i starija populacija koja zbog zdravstvenih razloga neće moći posjetiti svoje najmilije. Blagdani i obitelj gotovo su neodvojivi pojmovi, što otežava da se ne osjećamo usamljeno u ovo vrijeme. Stoga je važno održati kontakt, čak i ako to nije moguće uživo. Srećom, moderna tehnologija nudi niz opcija kojima možemo olakšati izolaciju. Potičemo vas da digitalnim putem, telefonskim i videopozivima, razgovarate s onima koji nisu mogli doći na blagdansku večeru, a pritom ih podsjetite da će, iako se sada osjećate tužno, i ovo proći. Možete i obećati da ćete za idući zajednički ručak napraviti baš onu slasticu koju najviše vole.

Nemojmo zaboraviti da su blagdani prije svega vrijeme u kojem se želimo opustiti i napuniti baterije za ostatak godine i povratak na posao, fakultet, u školu ili neke druge obaveze. Iz tog je razloga važno ne zaboraviti da nikada neće biti idealni, kao oni iz holivudskih scena, jer zaboravljamo uračunati glavni čimbenik – onaj ljudski. Pokušajte uživati u svim nesavršenostima blagdanskog okupljanja, a ako i budete slavili sami, nagradite se uz finu hranu, dobru knjigu ili film. Ako ipak osjetite da vas neugodni doživljaji preplavljuju, možete nam se javiti na [email protected]. Ovim putem želimo vam sretne i blagoslovljene blagdane od cijelog kako si? tima.

Literatura

¹ Harvard Medical School. (bez datuma). Holiday Stress and the Brain. Blavatnik Institute Neurobiology. https://neuro.hms.harvard.edu/harvard-mahoney-neuroscience-institute/brain-newsletter/and-brain/holiday-stress-and-brain

² Mutz, M. (2015). Christmas and Subjective Well-Being: a Research Note. Applied Research in Quality of Life, 11(4), 1341–1356. https://doi.org/10.1007/s11482-015-9441-8