Kada kažemo riječ prekid, većina ljudi pomisli na prekid romantične veze, a kada kažemo prekid odnosa, često će nam to zazvučati kao prekid radnog odnosa. Kada bližnjima kažemo da smo prekinuli romantični ili radni odnos, oni nas često obaspu podrškom i brigom, dok nestabilnosti u prijateljskim odnosima (pogotovo nakon adolescentne dobi) mogu proći ispod radara. Međutim, nestabilnosti se u prijateljskim odnosima itekako javljaju; istraživanja pokazuju da bliska prijateljstva imaju rok trajanja – čak do 70% prijateljstava na neki način završi nakon sedam godina¹. Prijateljstva su važan i nezamjenjiv dio našeg socijalnog kruga, baš kao što su to obitelj ili partneri, a osim druženja i podrške, ona mogu pozitivno utjecati na naše psihičko i tjelesno zdravlje². Kada uzmemo u obzir važnost prijateljskih odnosa, ne čudi da prekidi prijateljstava mogu biti jednako neugodni i tužni, kao i prekidi romantičnih veza³.
Zašto je teško prekinuti prijateljstvo?
Odluku o prekidu prijateljskog odnosa često je teško donijeti. Jedno od objašnjenja zašto leži u tome da je priroda sklapanja i prekida prijateljskih odnosa poprilično neodređena, a granica između postojanja i nepostojanja prijateljskog odnosa zamagljena³. Kada se radi o romantičnoj vezi, obično postoji razgovor o stupanju u vezu ili o prekidu, tako da jasno znamo jesmo li u vezi ili nismo. Osim toga, kod romantičnih odnosa najčešće smo u vezi samo s jednom osobom te trebamo prekinuti s partnerom kako bismo ušli u novu vezu i s novom osobom radili sve ono što smo inače radili samo s partnerom. Kako takvih ograničenja u kontekstu prijateljstava najčešće nema, može nam biti lakše izbjegavati suočavanje s narušenim odnosom i nelagodom koju razgovor o prekidu može donijeti – jednostavno se možemo družiti s drugim prijateljima. Odnos nam može biti teško završiti i ako imamo dojam da smo u njega puno uložili te ako nam se čini više „isplativo“ nastaviti odnos ili ga pokušati popraviti.
Zašto prijateljstva završavaju?
Unatoč svim objašnjenjima zašto je teško prekinuti prijateljstvo, mogu se dogoditi različite situacije koje vode k tome. S obzirom na to da prijateljstva često sklapamo u određenom društvenom kontekstu (npr. škola, fakultet, hobiji, posao, susjedstvo), prijateljstva mogu završiti kada se kontekst promijeni (npr. kada promijenimo školu, završimo fakultet ili se preselimo). Osim društvenog konteksta, mogu nam se promijeniti ili razilaziti neke temeljne životne vrijednosti, može doći do nesporazuma, povrede povjerenja ili osjećaja da je odnos postao jednostran. Bez obzira na situaciju, dobro je zapitati se je li taj prijateljski odnos nešto u što želimo dalje ulagati ili zapravo toleriramo ponašanja koja nam čine nelagodu ili štetu. Već smo pisali o prvim koracima u situaciji kada nam prijatelj nije prijatelj, gdje smo spominjali kako prepoznati štetna ponašanja te iskomunicirati ono što nas kod druge osobe smeta. Nakon što smo osobi jasno dali do znanja koja su naša očekivanja od odnosa, važno je dati joj šansu da ispuni ta očekivanja. Međutim, ako smo osobi dali i nekoliko prilika za promjenu, a kroz određeno vrijeme situacija se nije promijenila na bolje, u redu je razmisliti o udaljavanju iz tog odnosa.
Kako prekinuti prijateljski odnos?
Kada smo s nekim bliski i vežu nas brojne uspomene, može biti teško donijeti odluku o tome da više ne želimo nastaviti taj odnos. Međutim, dužni smo i sebi i drugoj osobi biti iskreni, ponašati se u skladu s time kako se osjećamo te objasniti eventualne promjene u ponašanju. Ako smo se najednom udaljili od prijatelja s kojim se inače redovito družimo, takva situacija i njemu i nama može donijeti osjećaj zbunjenosti i razočaranja te neizvjesnost oko toga što se s odnosom događa.
Važno je ukratko i direktno dati osobi do znanja da ste cijenili vaše prijateljstvo, ali da ne želite više ostati u njemu uz jasne razloge zašto je to tako. Moguće je da će se druga osoba braniti, obećavati da će promijeniti ponašanje ili reći da želi održati vaš odnos. Možete unaprijed razmisliti o tome biste li bili spremni ulagati dodatan trud u vaš odnos kako biste znali što u takvoj situaciji odgovoriti. Svakako istaknite i pozitivne strane i dajte osobi do znanja što ste sve dobili od odnosa te joj na tome zahvalite. Možete se voditi mišlju da vam je drago što ste imali to prijateljstvo (ako je to zaista istina), ali da su vam se putevi razišli. Bitno je da pokušate zamisliti da ste vi na njihovom mjestu – kako biste se osjećali i kako biste voljeli da druga osoba s vama razgovara u toj nezahvalnoj situaciji. Iako je neugodan i često bolan, otvoren razgovor u kojemu ćete drugoj osobi dati do znanja da prekidate odnos s njom može smanjiti zbunjenost i neugodne osjećaje koji se često vežu za neodređene prekide prijateljstava, kada se možemo dulje vrijeme pitati jesmo li s nekime još uvijek bliski ili ne te što se to među nama dogodilo.
Kako dalje nakon prekida?
Dozvolite si tugu. Bilo da ste vi ti koji ste prijateljstvo završili ili ga je završila druga osoba, bilo da je prijateljstvo završilo naglo ili postepeno, može biti teško zamisliti se bez te osobe u svom životu. Kada prijateljski odnos završi, doživljavamo gubitak koji može biti bolan, a ta je tuga prirodna. Međutim, ponekad se osobe srame jer ih je prekid prijateljstva pogodio i umanjuju značaj koji im taj prekid predstavlja. Važno je dozvoliti si tugu i razdoblje prebolijevanja završenog odnosa. Na prijatelje se oslanjamo za emocionalnu i praktičnu podršku, s njima se družimo, zabavljamo i dijelimo najdublje dijelove sebe, svoje najbolje i najteže dane, stoga je razumljivo da nas gubitak takve osobe može uznemiriti. Budite iskreni sami prema sebi, ali i prema drugima o tome što doživljavate te si dozvolite jednaku podršku i brigu kao što biste to učinili nakon prekida romantične veze.
Pobrinite se za sebe. Kako biste lakše prebrodili završetak prijateljskog odnosa, ne zaboravite brigu o sebi. Zamislite da netko drugi koga volite prolazi kroz ovu situaciju, što biste toj osobi predložili i kako biste joj to razdoblje olakšali. Isti taj princip možete primijeniti i na sebe: pišite dnevnik, radite tehnike opuštanja, bavite se stvarima koje volite, razgovarajte s nekime o tome što vas muči. Ako niste imali priliku izraziti se i reći osobi svoju perspektivu i to kako se osjećate, možete to pretočiti na papir i onda taj papir spremiti ili ga pak zgužvati ili izrezati kako biste dobili neki osjećaj završetka. Možete ga i poslati (bivšem) prijatelju, ali imajte na umu da vam možda neće odgovoriti. Razmislite o onome što vam inače pomaže ili bi vam moglo pomoći u nošenju s gubitkom te nastojte biti nježni prema sebi u tom procesu.
Naučite nešto. Pokušajte razmisliti o tome što je pošlo po krivu – prijateljstva često završe zbog toga što se osobe razlikuju, ali i zbog toga što se jedna ili obje osobe ponašaju na način koji negativno utječe na prijateljski odnos. Važno je biti spreman osvijestiti i prihvatiti svoj dio odgovornosti za to što je pošlo po krivu, pogotovo ako je više prijateljstava završilo na isti ili sličan način, ili promisliti o tome kako biramo ljude s kojima se okružujemo. Time možemo smanjiti vjerojatnost da će nam se to ponovno dogoditi s drugom osobom.
Iako ljudi često podcjenjuju koliko je završetak prijateljstva velika stvar i ne dozvoljavaju si taj prekid „odbolovati“, ne treba niti zaboraviti da je to prirodan dio ljudskog iskustva. Čak i kada prijateljstvo ne završi na lijep način, to ne znači da se cijelo negira i boja u crno. Bez obzira na to kako završi i koliko traje, treba zapamtiti da nam je prijateljstvo donijelo brojne lijepe trenutke i da nam je ta osoba u jednom razdoblju bila važna i draga. Prijatelji nam mogu oplemeniti život, čak i kada se u njemu ne zadrže cijelim njegovim trajanjem.
Ako želite dodatno razgovarati o ovoj temi, možete nam se javiti na [email protected], naš vam je sandučić uvijek otvoren.
Literatura
¹ Mollenhorst, G., Völker, B. i Flap, H. (2008). Social Contexts and Core Discussion Networks: Using a Choice-Constraint Approach to Study Similarity in Intimate Relationships. Social Forces, 86(3), 937-965. http://www.jstor.org/stable/20430783
² Cohen S. (2004). Social Relationships and Health. American Psychologist, 59:676-84.
³ Bonior, A. (2011). The Friendship Fix: The Complete Guide to Choosing, Losing, and Keeping Up with Your Friends. St. Martin’s Publishing Group.
