„Jednostavna linija naslikana kistom može voditi ka slobodi i sreći.“ – Joan Miró
Na umjetnost i kulturu u društvu se gleda dvojako – ima onih koji naglašavaju njihovu važnost i potiču ljude da se na neki način uključe te ima onih koji to sve smatraju nepotrebnim. Postoje i oni koji se nalaze između tih dviju krajnosti, ali nekako su krajnosti te koje nas najviše privlače. Zbog toga se često pitamo zbog čega uopće umjetničko izražavanje postoji i ima li pretjeranog smisla. Jedan je argument svakako taj da umjetnost praktički postoji od kada je ljudskoga roda (sjetite se špilje Lascaux!) te da nam je očito zbog nečega važna kada se toliko ljudi kroz tolike godine u nju upušta. Ovim ćemo člankom pokušati skrenuti pažnju na terapijski učinak koji umjetničko izražavanje može imati na osobu.
Neki tvrde da umjetnost ne bi trebala biti sama sebi svrhom, već da ona može biti alat pomoću kojega se lakše nosimo s vlastitim teškoćama, bolje razumijemo sebe, lakše empatiziramo s drugima, koji nam ukazuje na moralne vrline, tješi nas kada smo potišteni i budi nam nadu u bolje sutra. Tako puko čitanje knjiga može na nas imati blagotvorne učinke jer dolazimo u doticaj s drugačijim idejama i perspektivama. Zamislite da naiđete na književnoga ili filmskoga lika koji se nosi sa sličnim problemom kao i vi – mogli biste vidjeti kako se on nosi s njime, što bi vam moglo biti korisno i inspirativno za pronalaženje vlastitoga načina suočavanja. Poznati filozof Alain de Botton napisao je knjigu Art as therapy i pokrenuo internetsku stranicu na kojoj možete odabrati kako se trenutno osjećate i koji vas problemi muče (poput razmišljanja o prekidu veze ili pak doživljavanja anksioznosti uslijed ubrzanosti života) te će vas stranica usmjeriti k umjetničkom djelu i popratnom tekstu koji bi vam mogao pomoći u nošenju s trenutnim doživljajem. Potičemo vas da isprobate stranicu i javite nam dojmove.
Sama izloženost kreativnim djelima potiče nas na razmišljanje i promišljanje koje nam može biti od pomoći prilikom nošenja sa svakodnevicom. No, osim same izloženosti, bavljenje nekim vidom kreativnoga rada može biti dodatno oslobađajuće – kao što Joan Miró kaže – potez kista može nam pružiti osjećaj slobode i sreće. Zbog toga je i pokrenut ovaj projekt – da pokaže kako se svatko može umjetnički izraziti, bez potrebe da okolina priznaje i odobrava to što smo napravili, već čisto iz zabave, ugode ili prorađivanja vlastitih neugodnih emocija. Istraživanja tako pokazuju da bavljenje kreativnim radom potiče doživljavanje ugodnih emocija, umanjuje depresivne simptome, smanjuje stres i anksioznost te čak može povoljno utjecati na poboljšanje rada imunosnog sustava¹. Stoga vas potičemo da se danas uključite u bilo koju kreativnu aktivnost, bilo da volite plesati, crtati, fotografirati, pisati, snimati… Također, pozivamo vas i da nam pošaljete svoje radove jer nam je u planu oformiti malu online izložbu putem koje bismo poslali poruku o važnosti psihičkoga zdravlja i bavljenja kreativnim radom. Tako i vi možete doprinijeti destigmatizaciji razgovora o psihičkome zdravlju.
Osim bavljenja kreativnim radom sebi za dušu, možemo se kreativno izraziti i u kontekstu psihoterapijskog rada. Tada govorimo o art terapiji, koja se sastoji od umjetničkih tehnika koje se koriste za tretiranje psihičkih teškoća i poboljšanje subjektivne dobrobiti osobe. Postoje različiti oblici kreativnih terapija, a neki od najčešćih su art terapija, terapija plesom i pokretom, dramaterapija (psihodrama), muzikoterapija, biblioterapija i terapija pisanjem. Generalno, glavni je cilj svake od njih potaknuti kreativni proces te na taj način pomoći osobi da pobliže istraži sebe i potencijalno pronađe nove načine za nošenje s problemima koji je muče. Ovdje je važno spomenuti kako ne trebate biti umjetnik da biste se uključili u art terapiju niti je susret na art terapiji sličan nastavi iz likovne umjetnosti. Dakle, nije fokus na vašim kreativnim vještinama, već na unutarnjem doživljaju koji imate dok ste uključeni u kreativan rad. Dapače, ljude se tijekom art terapije potiče da se usredotoče na vlastitu percepciju, maštu i osjećaje te da stvaraju djelo koje izražava njihov unutarnji svijet bez ikakvoga procjenjivanja vrijednosti toga što se napravi.
Zbog toga malo pogledajte oko sebe i vidite gdje biste se mogli i na koji način kreativno izraziti te popratite što to izaziva u vama. Za istraživanje toga je li art terapija za vas možete pokušati koristiti umjetnost kao terapiju, bez vodstva art terapeuta i uključivanja u formalni terapijski proces. Prvi korak u tome može biti sudjelovanje u razvijanju bojanke koju ćemo oformiti u sklopu projekta Slika o sebi – nježnost i umjetnost. Ako želite da vaši crteži postanu dio online PDF bojanke koja će biti dostupna svima, svoje nam radove pošaljite na [email protected]. Bojanje bojanke za mnoge je opuštajuća aktivnost, zbog čega se nadamo da ćete se nakon kreativnog angažmana osjećati mirnije, opuštenije i praznije glave te da ćete se lakše moći upustiti u sve one obveze koje neće nikamo pobjeći dok crtate, plešete ili pjevate. Ako imate potrebu dodatno pričati o ovoj temi, slobodno nam se javite na [email protected], naš vam je sandučić uvijek otvoren.
Za kraj vas ostavljamo s još jednim citatom.
„Sva bi umjetnost trebala inspirirati i izazivati emocije. Umjetnost bi trebala biti nešto što doista možete osjetiti.“ – Chris DeRubeis
Literatura
¹ Malchiodi, C. A. (2013). Art therapy and health care. Guilford Publications.
