Kada govorimo o kreativnosti, često mislimo na stvaranje umjetničkih djela – kreativnost je ono što rezultira slikama, pjesmama, romanima i skulpturama. Često pritom smatramo da nemamo što raditi u ateljeu ili za klavirom ako nismo talentirani za slikanje ili sviranje, no istraživanja pokazuju da samo uključivanje u kreativne aktivnosti, neovisno o tome koliko je naš uradak dobar, može povoljno djelovati na psihičko zdravlje na više načina¹:

• Stanje usredotočenosti u koje ulazimo kada smo zadubljeni u ono čime se bavimo i kada uživamo koristeći svoje vještine kako bismo svladali izazov pred nama naziva se flow (hrv. optimalno iskustvo ili doživljaj preplavljivanja). Flow je povezan sa smanjenom razinom anksioznosti i poboljšanim raspoloženjem, a samo iskustvo toga da učinkovito koristimo svoje kapacitete izaziva osjećaj zadovoljstva.
• Usredotočenost na neki zadatak može nam služiti kao oblik meditacije, pogotovo ako uključuje ponavljajuće radnje poput pletenja ili bojanja. Kada smo usredotočeni na nešto čime se bavimo, misli i brige koje nam se roje u glavi mogu nakratko utihnuti i omogućiti nam da doista budemo prisutni u trenutku.
• Dovršavanje bilo kojeg zadatka, pa tako i nekog kreativnog rada, potiče lučenje dopamina i aktivira sustav nagrađivanja u mozgu koji čini da se osjećamo dobro i potiče nas da se ponovno upustimo u to ponašanje.
• Čini se da kreativna ponašanja, poput sviranja instrumenta, poboljšavaju povezanost između polutki mozga, što poboljšava kognitivne funkcije, odnosno čini da naš mozak funkcionira „bolje“. Postoje i istraživanja koja ukazuju na to da bavljenje kreativnim aktivnostima pomaže u nošenju s demencijom. Kreativni rad tada pomaže u smanjenju usamljenosti te doprinosi poboljšanju izražavanja.
• Izražavanje emocija kroz kreativni rad može olakšati osjećaje stresa, anksioznosti i ljutnje, a kreativne aktivnosti koje uključuju pisanje mogu pomoći u proradi traumatskih iskustava. O učinkovitosti umjetničkog izražavanja u nošenju s emocionalnim teškoćama govori i učestalost korištenja kreativnih tehnika u tretmanu psihičkih smetnji, o čemu možete pročitati ovdje.
• Kreativne aktivnosti koje uključuju druženje s drugima, poput pjevanja ili plesa u skupini, donose nam osjećaj povezanosti s drugima i mogu smanjiti osjećaj usamljenosti.
• Aktivnosti poput plesa uključuju i sve one dobrobiti koje nam donosi tjelesna aktivnost općenito.

Stvaranje umjetničkih djela ipak nije jedini vid kreativnosti². Kreativnost može značiti i pronalaženje originalnih rješenja za rješavanje svakodnevnih problema – primjerice, netko se može dosjetiti novoga načina za navodnjavanje polja, organizaciju vremena ili aranžiranje deserta. Ovaj se oblik kreativnosti može smatrati i strategijom suočavanja s problemima, a povezan je s boljim psihičkim zdravljem. Pristupanje svakodnevnim izazovima na originalan način uključuje otvorenost, fleksibilnost, autonomiju, humor, spremnost na preuzimanje rizika i ustrajnost, a sve su to osobine koje potiču osobni rast i stoga njegovanje „svakodnevne“ kreativnosti može osnažiti psihičko zdravlje³. S druge strane, kreativnost kao osobinu umjetnika tradicionalno se istražuje u kontekstu povezanosti sa psihičkim smetnjama (stereotip ludog genijalca ili mučenog umjetnika), o čemu smo već pisali. Kada se kreativnost konceptualizira kao strategiju suočavanja, ona služi regulaciji neugodnih emocija i poboljšava psihičko zdravlje smanjenjem neugodnih doživljaja ili promjenom stava prema negativnim događajima⁴, a istraživanja pokazuju da kreativni ljudi doživljavaju manje anksioznih i depresivnih smetnji, manje stresa i imaju veće samopoštovanje⁵.

Za razliku od kreativnosti kao osobine ili talenta, kreativnost kao strategija može se naučiti. To možete činiti tako da⁶:

• zapisujete sve ideje koje vam padaju na pamet kada se suočavate s nekim problemom, bez obzira koliko neobično zvučale
• razmatrate i probleme koji nisu nužno rješivi kako biste vježbali stvaranje novih ideja
• učite nove stvari iz različitih područja – veća baza znanja daje vam više perspektiva iz kojih možete sagledati problem
• surađujete s drugima – brainstormanje bez osuđivanja tuđih ideja može dovesti do novih i zanimljivih prijedloga za rješenje problema.

Pokušajte na dnevnoj ili tjednoj bazi odvojiti vrijeme za kreativne aktivnosti. To može biti bilo koja aktivnost koja vas opušta i veseli – slikanje, pisanje, sviranje, pjevanje, izrada sapuna ili dekorativnih radova, sami ili s drugima. Za početak se možete okušati u ispunjavanju bojanki za odrasle ili u nekoj od radionica poput paint and wine. Prvi korak može biti i korištenje bojanke koju ćemo razviti u sklopu projekta Slika o sebi – nježnost i umjetnost. Ako želite da vaši crteži postanu dio online PDF bojanke koja će biti dostupna svima, svoje nam radove pošaljite na [email protected].

Ako vas zanima više o ovoj temi ili trebate podršku u razvijanju kreativnih strategija suočavanja, naš vam je sandučić uvijek otvoren na [email protected].

Literatura

¹ Field, B. (2021). How Creativity Positively Impacts Your Health. VeryWell Mind. https://www.verywellmind.com/how-creativity-positively-impacts-your-health-5113162

² Schubert, D. S. i Biondi, A. M. (1977). Creativity and Mental Health. Journal of Creative Behavior, 10(1), 61-70.

³ Cropley, A. J. (1990). Creativity and mental health in everyday life. Creativity Research Journal, 3(3), 167-178.

⁴ Zhao, R., Tang, Z., Lu, F., Xing, Q. i Shen, W. (2022). An Updated Evaluation of the Dichotomous Link Between Creativity and Mental Health. Frontiers in Psychiatry, 12: 781961.

⁵ Khosravani, S. i Gilani, B. (2007). Creativity and Mental Health. Journal of Psychology and Education, 37(2), 65-83.

⁶ Novotney, A. (2009). The science of creativity. gradPSYCH Magazine, 1, 14. https://www.apa.org/gradpsych/2009/01/creativity