Vjerojatno se sjećate zaraznog hita „Somebody That I Used to Know“ koji se u jednom trenutku vrtio po svim radijskim postajama. A onda je njegov autor, glazbenik Gotye, naizgled iščeznuo s glazbene scene i tako zaista postao samo netko koga smo nekoć poznavali. No što kada iz naših života jednako tako neočekivano nestanu nama važni ljudi i postanu nam stranci?
Mnogi su se u životu susreli s naprasnim završetkom bliskog odnosa – romantičnog, prijateljskog, poslovnog, pa čak i obiteljskog. Iako svaki prekid odnosa donosi pregršt pomiješanih emocija, često nas najviše pogode i razočaraju upravo oni obilježeni iznenadnim prestankom svake komunikacije, pogotovo kada se u obzir uzme to da živimo u vremenu kada su nam drugi gotovo uvijek nadohvat ruke zahvaljujući tehnologiji. Ovakav „suvremeni“ oblik prekida odnosa, kada netko nestane iz našeg života bez riječi ili objašnjenja, poznatiji je pod nazivom ghosting¹.
Iako je ghosting svojstven za sve vrste odnosa, najčešće ga pronalazimo u romantičnim vezama, poglavito kratkoročnim, i to prvenstveno u svijetu društvenih mreža². Primjerice, osoba s kojom se dopisujemo jednostavno odluči više ne odgovarati na naše poruke i pozive, ignorirajući i odbijajući potencijalne pokušaje da se komunikacija ponovno uspostavi. Upravo se ghosting navodi kao najmanje poželjan način prekida veze³. Uz njega vežemo i samo naizgled blažu inačicu, prigodno nazvanu soft ghosting4: osoba s kojom se dopisujemo na naše poruke reagira, primjerice, sa „sviđa mi se“ (odnosno lajka poruku), nekim emotikonom ili GIF-om. Iako nas u stvari ne ignorira te odgovor nije izostao, osoba efektivno, ali i efikasno, zaustavlja razgovor slanjem poruke koja baš i ne omogućava prirodni nastavak razgovora. Time nas osoba stavlja u neugodnu poziciju jer su signali isprva još nejasniji nego u slučaju ghostanja, ali većinom na kraju dolazi do istog ishoda – prekida komunikacije.
Što (i tko) se krije iza ghostinga?
Ghosting zapravo predstavlja vrlo raširen način za završavanje kontakta na aplikacijama za upoznavanje poput Tindera, gdje je gotovo pa postao nepisani kodeks ponašanja, te se k tome i nastavlja širiti5. Istraživanja pokazuju da se dosad nešto više od četvrtine mladih susrelo s ovakvom vrstom prekida, a otprilike ih se podjednaki broj našlo u ulozi onog partnera koji odlazi bez riječi, za sobom ostavljajući niz neodgovorenih pitanja6. Upravo je to ono što razlikuje ghosting od većine drugih načina prekida odnosa: ne samo da uskoro ostavljena osoba – dok iščekuje odgovor i nastavak razgovora s (potencijalnim) partnerom – isprva nije svjesna o čemu se točno radi nego sama poruka o kraju veze u konačnici „uspješno“ biva prenesena partneru bez ijedne izgovorene (odnosno napisane) riječi6. Kada govorimo o partnerima koje smo upoznali na društvenim mrežama, odnosno aplikacijama za upoznavanje, one uglavnom predstavljaju jedinu poveznicu koju s tim osobama imamo. Stoga ovakvo ponašanje najčešće neće snositi toliko posljedica kao izbjegavanje onih osoba s kojima imamo više dodirnih točaka, primjerice u vidu zajedničkih prijatelja ili društvenih krugova u kojima se krećemo7. A što smo više okruženi ghostanjem, povećava se vjerojatnost da se i mi sami okrenemo takvom ponašanju jer ga sve više prihvaćamo kao nešto uobičajeno, kao normu u tehnološki orijentiranom svijetu5.
No, zašto uopće dolazi do ghostinga? Činjenica je da prekidi u pravilu nisu pretjerano ugodni ni za koga te će netko gotovo neizbježno ostati povrijeđen. Stoga određeni broj ljudi pribjegava ovoj metodi kako bi izbjegli konflikt koji prekid licem u lice nosi sa sobom². Zapravo se u tom trenutku više usmjeravaju na vlastite emocije i izbjegavanje neugode, a ne toliko na činjenicu da takvim – u suštini nekorektnim – ponašanjem mogu povrijediti drugu osobu. Nerijetko i sami ghosteri kasnije osjete određenu grižnju savjesti i uznemirenost zbog toga što su priuštili drugoj osobi, iako im se ghosting u tom trenutku doimao kao najbolja opcija6. Uz izbjegavanje konflikta, čest razlog ghostanja je, kao i po pitanju mnogih drugih prekida, gubitak interesa ili procjena da veza prebrzo napreduje i postaje ozbiljnija nego što bi to osoba htjela u tom trenutku8. Osobe koje su doživjele ghostanje to često pripisuju postojanju „druge osobe“ za koju je njihov potencijalni partner bio zainteresiraniji. No, istraživanja pokazuju kako su razlozi za ovakvo ponašanje dijelom povezani i s uvjerenjima koja osoba ima o romantičnim vezama.
Pojam implicitnih teorija odnosi se na uvjerenja koje ljudi imaju o određenim ljudskim karakteristikama, ponašanjima i doživljajima, pa tako i o romantičnim vezama. Ta se shvaćanja ne temelje nužno na znanstvenim dokazima, ali zato uvelike utječu na to kako osoba doživljava svijet oko sebe8. Veliki broj ljudi smatra kako za svakoga od nas postoji jedna prava osoba, odnosno naša srodna duša. Drugim riječima, partneri ili pripadaju jedno drugome ili uopće ne bi trebali biti u vezi. Stoga, ako osoba zaključi kako njen partner ne odgovara toj idealnoj slici, bit će sklonija brzo presjeći i prekinuti takvu vezu kako ne bi nepotrebno gubila vrijeme te kako bi se fokusirala na potragu za svojom srodnom dušom. Zato su osobe koje imaju takva „sudbinska“ uvjerenja nešto sklonije ghostanju te ga više prihvaćaju naspram onih koji smatraju kako veza uz trud i dobru komunikaciju može rasti i razvijati se te da su to sastavni dijelovi svake veze9.
U konačnici, može se zaključiti da ghosting zapravo više govori o osobi koja se za njega odluči nego o onome tko na takav način biva ostavljen. Stoga, ako ste se našli s druge strane ghostanja, pokušajte ne razbijati previše glavu. Sjetite se da u pozadini ljudskog ponašanja može biti mnogo razloga te si odaberite onaj koji vas najmanje uznemirava. Također, zauzmite stav kako nije u redu ghostati drugu osobu jer nisu svi u mogućnosti prihvatiti takav nedorečen kraj te takav način prekidanja odnosa može imati nepovoljan utjecaj na drugu osobu.
Dobri duh Casper
Kvaliteta naših intimnih, romantičnih odnosa uvelike doprinosi osjećaju sreće i subjektivne dobrobiti10. Stoga ne čudi kako se većina ljudi nakon prekida osjeća loše i potonulo. To i ne iznenađuje kada se uzme u obzir da odbacivanje od strane drugih u našem mozgu aktivira iste neuralne puteve kao i fizička bol11. Baš poput drugih strategija prekida, i ghosting izaziva mješavinu osjećaja, poput iznenađenja, ljutnje, tuge i uznemirenosti12. On nužno dolazi iznenada, bez najave, te ga je stoga često teško i prihvatiti. Baš zato i emocije koje izaziva mogu biti intenzivne: osjećamo se zbunjeno, razočarano, povrijeđeno, nerijetko i iskorišteno, a poseban udarac ghosting može zadati našem samopouzdanju. Osobe se nerijetko nakon takvog iskustva zapitaju Što nije u redu sa mnom? te krivnju za cijelu situaciju pripisuju sebi, zbog čega se može javiti i depresivno raspoloženje, usamljenost, čak i osjećaj bespomoćnosti13. Pritom se posebice teško može biti pomiriti s time da unatoč kraju veze izostaje osjećaj završetka (engl. closure), kojeg k tome osoba možda (ili vjerojatno) nikad neće dobiti1. No, bitno je imati na umu kako ghostanje ne znači da „nešto s nama ne valja“, bez obzira na to što je to često prva misao koja nam se javi. Nitko nije savršen, no svi zaslužujemo određenu dozu poštovanja, koje u ovakvom ponašanju izostaje. Umjesto potjere za duhovima, najbolje je fokusirati se na sebe i sve ono što volimo, ali i proraditi sve osjećaje i misli koje nam se motaju po glavi, kao i cijelu situaciju u kojoj smo se našli i za to si dati vremena. Uostalom, je li osoba koja je otišla bez riječi i objašnjenja zaista netko s kime želimo biti?
Prekidi nikad nisu jednostavni, pogotovo kada su neočekivani i kada jedan od partnera želi nastaviti odnos. No, bez obzira na neugodu i sve negativno što se tijekom prekida veze javlja, prekid je u pravilu bolji od nestajanja i izbjegavanja suočavanja sa situacijom. Postoje, naravno, ljudi za koje vas nitko neće kriviti ako ih odlučite izbrisati iz života. No, trebamo nastojati postupati prema drugima s poštovanjem, onako kako bismo voljeli da drugi postupaju prema nama. Često može biti korisno zapitati se Kako bih se ja osjećao/la? te se zamisliti na njihovu mjestu prije no što donesemo neku odluku. U slučaju ghostinga, vrlo vjerojatno bismo u tom slučaju ubrzo shvatili kako je komunikacija ipak najbolje rješenje. Ako smo se već odlučili na raskid veze putem društvenih mreža, umjesto ghostanju može biti bolje pribjeći njegovoj alternativi, casperingu14 – gdje osobi prije prekida kontakta iskreno objasnimo što je u njegovoj pozadini i o čemu se radi, omogućujući i sebi i drugoj osobi da stavimo točku na i. Jer riječi često bole, no ponekad najveći udarac zadaju one koje ostaju neizgovorene.
Za kako si? napisala Lara Petković, univ. bacc. psych.
Literatura
¹ LeFebvre, L. E., Allen, M., Rasner, R. D., Garstad, S., Wilms, A. i Parrish, C. (2019). Ghosting in emerging adults’ romantic relationships: The digital dissolution disappearance strategy. Imagination, Cognition and Personality, 39(2), 125-150.
² Navarro, R., Rubio, E. L., Jiménez, S. Y. i Galindo, B. V. (2020). Ghosting and breadcrumbing: prevalence and association with online dating behavior among young adults. Escritos de psicología, 13(2), 46-59.
³ Collins, T. J. i Gillath, O. (2012). Attachment, breakup strategies, and associated outcomes: The effects of security enhancement on the selection of breakup strategies. Journal of Research in Personality, 46(2), 210-222.
4 Murray, M. (2021, rujan 10). Online dating: soft ghosting is the exasperating trend that just won’t quit. Stylist. https://www.stylist.co.uk/life/online-dating-app-trend-for-millennials-soft-ghosting/301880
5 Timmermans, E., Hermans, A. M. i Opree, S. J. (2020). Gone with the wind: Exploring mobile daters’ ghosting experiences. Journal of Social and Personal Relationships, 0265407520970287.
6 Koessler, R. B., Kohut, T., Campbell, L., Vazire, S. i Chopik, W. (2019). When your boo becomes a ghost: The association between breakup strategy and breakup role in experiences of relationship dissolution. Collabra: Psychology, 5(1).
7 Navarro, R., Larrañaga, E., Yubero, S. i Víllora, B. (2021). Individual, interpersonal and relationship factors associated with ghosting intention and behaviors in adult relationships: Examining the associations over and above being a recipient of ghosting. Telematics and informatics, 57, 101513.
8 Knee, C. R., Patrick, H. i Lonsbary, C. (2003). Implicit theories of relationships: Orientations toward evaluation and cultivation. Personality and Social Psychology Review, 7(1), 41-55.
9 Freedman, G., Powell, D. N., Le, B. i Williams, K. D. (2019). Ghosting and destiny: Implicit theories of relationships predict beliefs about ghosting. Journal of Social and Personal Relationships, 36(3), 905-924.
10 Braithwaite, S. R., Delevi, R. i Fincham, F. D. (2010). Romantic relationships and the physical and mental health of college students. Personal relationships, 17(1), 1-12.
11 Kross, E., Berman, M. G., Mischel, W., Smith, E. E. i Wager, T. D. (2011). Social rejection shares somatosensory representations with physical pain. Proceedings of the National Academy of Sciences, 108(15), 6270-6275.
12 Belu, C. F., Lee, B. H. i O’Sullivan, L. F. (2016). It hurts to let you go: Characteristics of romantic relationships, breakups and the aftermath among emerging adults. Journal of Relationships Research, 7.
13 LeFebvre, L. E., Rasner, R. D. i Allen, M. (2020). “I guess I’ll never know…”: Non-initiators account-making after being ghosted. Journal of Loss and Trauma, 25(5), 395-415.
14 Benwell, M. (2018, ožujak 1). Ghosting, Caspering and six new dating terms you’ve never heard of. The Guardian. https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2018/feb/28/six-new-dating-terms-youve-never-heard-of
