Kada čujemo riječ ovisnost, mnogi od nas prvo pomisle na korištenje tvari kao što su heroin, kokain ili metamfetamin i filmove u kojima ovisnici lutaju ulicama tražeći svoju iduću dozu. Pomislimo vjerojatno i na alkohol, čiji se utjecaj često spominje u kontekstu različitih epizoda nasilja ili u reportažama o prometnim nesrećama. Kada uz pojam ovisnosti (opravdano) vežemo teškoće koje ona uzrokuje kako ovisniku, tako i njegovoj užoj i široj okolini, lako je previdjeti da je moguće biti ovisan i o tvarima koje nemaju tako dramatičan utjecaj na naše funkcioniranje. U nastavku vam donosimo neka sredstva ovisnosti koja su za mnoge uobičajeni dio svakodnevnog života i čije je korištenje društveno prihvatljivo iako može imati negativne posljedice.

 

Nikotin

Cigarete su jedno od najdostupnijih sredstava ovisnosti, što pokazuju i rezultati istraživanja – 69% hrvatskih šesnateastogodišnjaka misli tako¹. U Hrvatskoj se nešto više od četvrtine stanovništva izjašnjava kao svakodnevni pušači², dok na razini Europe taj udio iznosi oko 18%³. Više je čimbenika koji čine pušenje ovako raširenim – od lake dostupnosti cigareta, kopiranja ponašanja koje vidimo kod obitelji i utjecaja vršnjaka, do čestog prikaza pušenja u filmovima, glazbenim spotovima i videoigrama. Onima od vas koji su gledali Momke s Madisona bit će jasno o čemu pričamo.

Tvar koja uzrokuje ovisnost o cigaretama i drugim duhanskim proizvodima jest nikotin, psihoaktivna tvar koja se prirodno nalazi u duhanu te djeluje kao stimulans (povećava aktivnost središnjeg živčanog sustava) i anksiolitik (smanjuje anksioznost). Na osobe koje ga rijetko konzumiraju, duhan može imati negativne učinke kao što su vrtoglavica, mučnina ili čak povraćanje, dok na redovite korisnike može djelovati opuštajuće i trenutno smanjiti njihovu potrebu za nikotinom. Negativan učinak pušenja duhana na naše zdravlje i dobrobit detaljno je istražen i dokumentiran kroz mnogobrojna istraživanja, a samo neke od mogućih posljedica su sljepoća, dijabetes, neplodnost i erektilna disfunkcija, različite bolesti dišnog sustava i više vrsta raka⁴. Zapravo, sve ono što možete vidjeti na upozorenjima koja se od 2016. godine moraju tiskati na svaki duhanski proizvod.

Jedan od bitnih razloga zašto je pušačima teško prestati s tom navikom jesu simptomi sustezanja koji se pojavljuju nedugo nakon što osoba prestane pušiti. Osobe koje pokušavaju prestati pušiti mogu se osjećati iritabilno, anksiozno te imati problema sa spavanjem, a mogu se javiti i tjelesni simptomi poput glavobolje, mučnine i znojenja. Simptomi sustezanja te ritualizacija pušenja (pušenje u određenom dijelu dana, prije, tijekom ili nakon određene aktivnosti), kao i laka dostupnost i okruženost drugim pušačima čine pušenje navikom koju je teško prekinuti. Izreka postati i ostati nepušač ilustrira kako nije toliko teško prestati pušiti, koliko je teško ostati nepušač. Kroz takve izazove lakše je prolaziti uz podršku, pa tako Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar­“ organizira Školu nepušenja koja se temelji na grupnoj podršci i profesionalnoj pomoći. Mnogi bivši pušači kao veliku pomoć navode i knjigu Allena Carra Lako je prestati pušiti (engl. The Easy Way to Quit Smoking), koja je kod nas dostupna u nekoliko izdanja.

 

Kofein 

Unatoč tome što ga često previdimo kad razgovaramo o psihoaktivnim tvarima, kofein se smatra najkorištenijom drogom na svijetu⁵. Iako se blaga do umjerena konzumacija kofeina smatra sigurnom za zdravlje, a neka istraživanja pronalaze i pozitivne zdravstvene učinke kave, povećani unos kofeina (više od 400 miligrama dnevno, što je oko četiri prosječne šalice kave⁶) može imati štetne posljedice. Kofein djeluje stimulativno na živčani sustav, zbog čega mnogi doživljavaju osjećaj povećane budnosti nakon ispijanja kave. Zbog pozitivnog efekta na raspoloženje, ispijanje kave (ili neke druge tekućine koja sadrži kofein) lako prelazi u naviku. Kod nekih pojedinaca može se pojaviti tolerancija na kofein zbog čega moraju unositi sve veće i veće količine kako bi postigli jednak doživljaj. Kod konzumiranja povećanih količina kofeina kroz duže vremensko razdoblje izlažemo se povećanom riziku od koronarne bolesti srca, smanjene apsorpcije željeza i problema sa začećem⁷.

Kao i kod drugih psihoaktivnih tvari, velika prepreka u odvikavanju od kofeina jesu simptomi sustezanja koji uključuju, između ostalog, glavobolju, umor, teškoće koncentracije i depresivno raspoloženje. Ako pokušavate smanjiti unos kofeina, bitno je da ga smanjujete postupno kako biste omogućili tijelu da se navikne na funkcioniranje s manjim količinama kofeina i smanjili neugodne simptome sustezanja. Ako vam nedostaje okus kave i/ili ritual njenog ispijanja, umjesto obične kave možete posegnuti za bezkofeinskim opcijama ili jednostavno veću šalicu kave zamijeniti za onu manju.

 

Videoigre

Videoigre su dio naše svakodnevice zadnjih nekoliko desetljeća. Popularan su način zabave u različitim kulturama i dobnim skupinama te mnogima predstavljaju učinkoviti oblik opuštanja i generalno na njih djeluju pozitivno. No, kod određenog dijela populacije ljubav i entuzijazam prema igricama može se pretvoriti u nekontrolirano ponašanje koje izaziva teškoće u različitim sferama života te ima negativne posljedice na emocije i ponašanje.

U stručnoj se literaturi navodi nekoliko znakova koji mogu upućivati na to da osoba pati od ovisnosti o videoigrama: konstantna preokupiranost videoigrama i loše raspoloženje kad osoba nije u mogućnosti igrati ih (mogu se javiti iritabilnost ili anksioznost), korištenje videoigara kao bijeg od problema, igranje videoigara usprkos negativnim posljedicama koje ono ima na različite aspekte života pojedinca i nemogućnost kontrole vlastitog ponašanja kad je u pitanju igranje videoigara⁸. Ovdje je vrlo bitno napomenuti da samo zato što osoba uživa u videoigrama, često priča o njima ili ih igra kada je pod stresom ne znači nužno da je ovisna o njima. Tek ako osoba ne može kontrolirati vlastito ponašanje kad su u pitanju videoigre i kad ih nastavlja igrati na način koji dovodi do teškoća u radu, odnosima ili nekom drugom području života, može se razmatrati mogućnost da osoba ima problem.

Tretmani ovisnosti o videoigrama temelje se na mijenjanju obrasca ponašanja i razmišljanja osobe i tako joj pomažu u kontroli svog ponašanja. Često se uz rad sa stručnjakom psihičkog zdravlja osoba uključuje u grupnu terapiju koja donosi podršku i motivaciju, a uz rad na samoj ovisnosti, stručnjak psihičkog zdravlja može raditi i na drugim simptomima koji nerijetko dolaze uz ovisnost, kao što su anksioznost ili depresija. Kod nas djeluje Dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama pri Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu, a više informacija o programu možete saznati ovdje.

 

Iako korištenje ovdje opisanih sredstava ovisnosti u većini slučajeva ne uzrokuje tragične posljedice, ne smijemo zanemariti da ona jesu sredstva ovisnosti i da mogu imati nepovoljne posljedice na korisnike. Neke osobe mogu upasti u začarani krug korištenja i sustezanja te doživjeti negativne posljedice na tjelesnom, socijalnom, emocionalnom, akademskom ili poslovnom planu. Ako kod sebe ili bližnje osobe primijetite da se konzumacija ovih sredstava pretvara u kompulziju, odnosno da osoba ne može kontrolirati svoje korištenje sredstva unatoč želji za prestankom, pozivamo vas da joj pružite podršku i potražite stručnu pomoć. Ovisnost je, kao i drugi psihički poremećaji, bolest s kojom se nitko ne zaslužuje nositi sam. Nama se uvijek možete javiti u besplatno e-savjetovalište na [email protected] ili zatražiti termin savjetovanja uživo na [email protected].

 

---

Literatura

¹ Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima. (2019). ESPAD Report 2019 – Results from the European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs. http://www.espad.org/sites/espad.org/files/2020.3878_EN_04.pdf

² Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2015). Istraživanje o uporabi duhana u odrasloj populaciji Republike Hrvatske. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2016/02/Duhan_2015.pdf

³ Eurostat (2019) Daily smokers of cigarettes by sex, age and educational attainment level. https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/HLTH_EHIS_SK3E__custom_1485589/bookmark/table?lang=en&bookmarkId=0085fd51-e4cc-41ca-818c-4aa94e917bbd

⁴ Winstanley, M. H. i Greenhalgh, E. M. (2019). Introduction. U M. M. Scollo i M. H.Winstanley (Ur.), Tobacco in Australia: Facts and Issues. Cancer Council Victoria. http://www.tobaccoinaustralia.org.au/chapter-3-health-effects/3-0-background

⁵ Meredith, S. E., Juliano, L. M., Hughes, J. R. i Griffiths, R. R. (2013). Caffeine Use Disorder: A Comprehensive Review and Research Agenda. Journal of caffeine research, 3(3), 114–130.

⁶ Juliano, L. M., Evatt, D. P., Richards, B. D. i Griffiths, R. R. (2012). Characterization of individuals seeking treatment for caffeine dependence. Psychology of Addictive Behaviors, 26, 948–954.

⁷ Higdon, J. V. i Frei, B. (2006) Coffee and Health: A Review of Recent Human Research. Critical Reviews in Food Science and Nutrition, 46:2, 101-123.

8Američka psihijatrijska asocijacija. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (peto izdanje). APA.

Brands, B., Sproule, B. i Marshman, J. (1998). Drugs and Drug Abuse (treće izdanje). Addiction Research Foundation.

Irmak, A. Y. i Erdoğan, S. (2015). Digital Game Addiction Among Adolescents and Young Adults: A Current Overview. Turkish Journal of Psychiatry, 27(2).