Zamislite situaciju u kojoj na poslu dobivate povratne informacije od korisnika. Dvojica vaših kolega dobila su lošije komentare i ocjene od uobičajenih. Obojica su iznenađena i razočarana, ali se različito ponašaju – jedan od njih se osjeća posramljeno i utučeno, izbjegava čitati komentare i njegova motivacija za poslom opada; drugi je proučio sve komentare i iskoristio ih kako bi unaprijedio svoje vještine i radio na nedostacima koje su korisnici istaknuli.
Po čemu se ova dva primjera razlikuju? Što mislite, kakvi će biti njihovi rezultati na idućoj evaluaciji?
Jedan od velikih mitova našeg društva jest taj da je neuspjeh odraz slabosti ili nesposobnosti te da pravi uspjeh dolazi bez posrtanja i neuspjeha na putu. Stoga nije neobično da se u nalazima mnogih istraživanja pronalazi da doživljaj neuspjeha može povećati anksioznost, depresivnost, osjećaje srama ili krivnje te da je povezan sa sniženim samopoštovanjem. Međutim, neuspjeh je neizostavan i potpuno prirodan dio naših života. Pogreške su i neuspjesi dio procesa učenja, svladavanja novih vještina i suočavanja s novim izazovima. Nitko nije svemoguć i ne postoji osoba kojoj sve uvijek ide od ruke, stoga je logično očekivati da ćemo kroz život doživljavati neuspjehe.
Jedna je od posljedica stavljanja pretjeranog naglaska na ostvarivanje uspjeha razvijanje prenaglašene težnje za uspjehom i pojačanog straha od neuspjeha, kombinacije koja negativno utječe na ljudsku motivaciju. Ona svoje uporište ima u društveno pripisanom perfekcionizmu, odnosno uvjerenju da drugi od nas očekuju vrhunske rezultate. Prema jednoj metaanalizi iz 2017., upravo su taj društveno pripisani perfekcionizam te razina samopoštovanja i negativan atribucijski stil glavni posrednici otpornosti na doživljavanje neugodnih emocija prilikom neuspjeha.1 Drugim riječima, kada percipiramo da drugi od nas imaju previsoka očekivanja ili ih mi sami pred sebe postavljamo, ako imamo niže samopoštovanje ili ako imamo tendenciju okrivljavati sami sebe za svoje neuspjehe i radi toga si pripisivati razne negativne osobine, teže ćemo se nositi s neuspjehom. Iz ovoga proizlazi nekoliko savjeta koji vam mogu olakšati nošenje s neuspjehom:
- Budite blagi prema sebi. Kao što smo već i ranije rekli, ljudski je griješiti – pogreške i neuspjesi potpuno su prirodan i sastavan dio života. Pokušajte biti manje strogi prema sebi i manje se okrivljavati kada vam nešto ne ide od ruke. Sjetite se kako biste se ponašali prema svom prijatelju koji je doživio neuspjeh – vjerojatno biste bili blagi prema njemu, zato budite i sami sebi prijatelj te imajte razumijevanja i strpljenja sa samima sobom.
- Nemojte izjednačavati svoju vrijednost s neuspjehom. Prosječna je uspješnost vukova u lovu 14%2 – dakle 86% pokušaja završava neuspjehom. Međutim, vukovi se smatraju jednim od uspješnijih lovaca u životinjskom svijetu. Kada nam neuspjeh teško padne, često imamo naviku doživljavati taj neuspjeh kao odraz naše prave vrijednosti ili sposobnosti. Zamislite kako bi se tek osjećali vukovi kada bi tako razmišljali! Jednako kao što vuk ne postaje manje vrijedan lovac kada ne uspije uhvatiti svoj plijen, tako ni naša vrijednost nije određena trenutnim neuspjehom. Izbjegavajte procjenjivati svoju vrijednost ili sposobnosti na temelju samo jednog ili nekolicine događaja.
- Budite realistični u svojim očekivanjima. Ne stavljajte pred sebe nedostižne ciljeve – dobro razmislite o tome kolike su vaše mogućnosti i sposobnosti, kakav je zadatak pred vama i što je realistično za očekivati. Postavljanje ciljeva može poticajno djelovati na ljudsku motivaciju, ali samo onda kada su oni postavljeni na određen način – moraju biti realistični i dostižni, postavljeni u određenom vremenskom okviru te jasno i specifično definirani kako biste mogli bolje pratiti svoj napredak.
- Potražite pomoć. Kolega iz priče s početka članka proučio je negativne komentare koje je dobio kako bi otkrio zbog čega su korisnici nezadovoljni i tako otkrio u kojim bi se područjima trebao poboljšati. To su mu bile korisne informacije u daljnjem učenju i pripremanju za iduću evaluaciju. Isti princip možemo primijeniti i na većinu situacija u životu – tražiti pomoć nije sramota, nego znak ustrajnosti i motiviranosti da se problem riješi, neovisno o tome tražite li pomoć od kolega, prijatelja, obitelji ili stručnih osoba. Pomoć postoji, samo je trebate zatražiti.
- Razmislite o svojoj percepciji neuspjeha. Vjerojatno ste čuli uzrečicu kako su neuspjesi bolji učitelji od uspjeha. Iz psihološke perspektive, neugodna reakcija na neuspjeh (npr. tuga, sram, krivnja, ljutnja) može djelovati poticajno na neke sposobnosti koje sudjeluju u učenju, kao što su pažnja i procesiranje informacija. Međutim, ako smo motivirani izbjegavati vlastiti neuspjeh jer ga doživljavamo negativnim, pa izbjegavamo uopće pokušavati kako ne bi došlo do neuspjeha, vjerojatno nećemo ništa naučiti.3 Pokušajte neuspjehu pristupiti kao prilici da osvijestite što i kako je moglo bolje te kako tom problemu možete pristupiti u budućnosti. Način na koji doživljavamo neuspjeh uvelike određuje našu reakciju – dok s jedne strane imamo sram ili okrivljavanje samih sebe zbog svoje „nesposobnosti”, s druge strane imamo priliku za rast i razvoj. Uz ovo je važno napomenuti i još jednu stvar – ne treba svaki neuspjeh rezultirati rastom i razvojem. Nekad je u redu jednostavno ne uspjeti i po tom pitanju ne napraviti ništa.
Uz ove savjete poželjno je i obratiti pozornost na neke neadaptivne strategije suočavanja s neuspjehom. Pokazalo se da su kod studenata prokrastinacija i izbjegavanje drugih ljudi zbog neuspjeha povezani s depresivnim raspoloženjem i slabijom akademskom angažiranosti4 te da ljudi visoko na perfekcionizmu imaju tendenciju na neuspjeh reagirati izbjegavanjem ili ruminiranjem (pretjeranim razmišljanjem ili prežvakavanjem) oko problema5, što također ima negativne posljedice na psihičko zdravlje. Stoga, kada se susretnete s neuspjehom, aktivno mu pristupite, prihvatite ga takvim kakvim jest i pokušajte naći rješenje. Imajte na umu da je svaki neuspjeh informacija – kada vam nešto ne uspije, saznali ste što ne funkcionira i što u budućnosti trebate izbjegavati. Na temelju tog znanja možete isprobati nešto drugo.
„I have not failed. I’ve just found 10 000 ways that won’t work.” – Thomas A. Edison
Ako se mučite s nekim od navedenih ili bilo kojim drugim teškoćama i potrebna vam je pomoć, uvijek nam se možete javiti na [email protected].
Literatura
1 Eskreis-Winkler, L., Fishbach, A. (2019). Not Learning From Failure – the Greatest Failure of All. Psychological Science, 1–12.
2 Fair, J. (bez datuma). Apex predators in the wild: which mammals are the most dangerous? Discover Wildlife. https://www.discoverwildlife.com/animal-facts/mammals/hunting-success-rates-how-predators-compare/
3 Johnson, J., Panagioti, M., Bass, J., Ramsey, L. i Harrison, R. (2017). Resilience to emotional distress in response to failure, error or mistakes: A systematic review. Clinical Psychology Review, 52, 19–42.
4 Santor, D. A., Colvin, E. i Sinclair, A. (2018). Coping with failure. Educational Review, 1–15.
5 Van der Kaap-Deeder, J., Soenens, B., Boone, L., Vandenkerckhove, B., Stemgée, E. i Vansteenkiste, M. (2016). Evaluative concerns perfectionism and coping with failure: Effects on rumination, avoidance, and acceptance. Personality and Individual Differences, 101, 114–119.
