Naši najdraži komadi kozmetike mogu nas usrećiti i potaknuti nas da se osjećamo privlačno. Iako je poželjno upuštati se u aktivnosti koje nas vesele, htjeli bismo vas potaknuti da osvijestite kako prava ljepota i briga o sebi zapravo dolaze iznutra – zato vas u ovoj BIPA x kako si? kampanji #PrekrasnaIznutra želimo potaknuti da se nesebično posvetite svom psihičkom zdravlju. Nalazimo se u vremenima punim nepoznatosti i neizvjesnosti te je sasvim prirodno osjećati tjeskobu, strah ili druge neugodne emocije koje su pratilja ovakvih izvanrednih pandemijskih i potresnih okolnosti. Stoga nije neuobičajeno da dugoročni stres kod nekih doprinese i pojavi paničnih napadaja.
Što je to panični napadaj?
„Osjećala sam se kao da ću umrijeti, kao da će mi srce iskočiti iz prsa, i nisam mogla disati. Došlo je iznenada i nisam znala što se događa. Mislila sam da je infarkt.“ – priča nam Ivana (33), pravnica.
Napadaj panike karakteriziraju različiti tjelesni simptomi poput lupanja srca, bolova u prsima, nedostatka daha ili ubrzanog disanja, znojenja, slabosti i drugih neugodnih senzacija, zbog čega mnogi ljudi prvo pomisle da doživljavaju srčani udar. Često je praćen osjećajima intenzivne tjeskobe i straha. Kao što opisuje Ivana, napad se može pojaviti neočekivano, ali može i biti izazvan određenim situacijama, npr. onima koje nam izazivaju strah.
Podaci pokazuju da svaka deseta osoba doživi panični napadaj barem jednom u životu. Iako su uznemirujući i neugodni, panični napadaji nisu tjelesno ugrožavajući niti su znak ozbiljne psihičke bolesti.
Napadaj panike može se usporediti s alarmom na automobilu. Njegova je funkcija da upozori na opasnost, ali nerijetko može reagirati i na neke druge pojave, kao što su drugi automobili u prolazu ili ljudi koji se naslanjaju na haubu. Iako su te pojave bezopasne, alarm podiže istu uzbunu kao i kod prave opasnosti. Na sličan se način alarmni sustav našeg tijela može uključiti u bezopasnim situacijama i tada dolazi do napadaja panike. On može biti iznimno neugodan, ali je bitno zapamtiti da je prolazan i da nam ne može naštetiti – to bi bilo kao da alarm nakon nekog vremena zvonjave učini da automobil eksplodira.
Prva pomoć kod paničnih napadaja
Postoje različite tehnike za uspješno savladavanje paničnog napada, no svakome odgovara neka druga pa ih je potrebno isprobati više i naći onu koja nam odgovara najbolje. Ove tehnike mogu pružiti neposredno olakšanje, a najbolje ih je vježbati svakodnevno kako bi se njihovi efekti dugoročno osjetili. Na primjer, Ivana u situacijama kada osjeća paniku voli koristiti vježbu „5-4-3-2-1“, a svaku večer prije spavanja prakticira vježbe disanja.
Jedna od korisnih tehnika u trenucima panike je skretanje misli i pažnje sa sebe. Možemo pokušati prebrojati sve plave objekte u okolini, brojati unatrag od 1000 oduzimajući sedam, ponavljati riječi neke pjesme ili pokušati što detaljnije zamisliti neku scenu. Ovdje spada vježba „5-4-3-2-1“: nabrojite pet stvari koje vidite oko sebe, četiri koje čujete, tri koje osjetite na koži, dvije koje možete nanjušiti te jednu koju možete okusiti.
Ako vam je ipak teško skrenuti pažnju sa sebe, pokušajte je usmjeriti na vlastito disanje dok koristite neku od tehnika opuštanja poput kontroliranog disanja ili progresivne mišićne relaksacije. One nam koriste da spriječimo hiperventilaciju i opustimo tijelo, a posljedično i svoje misli.
„Najviše mi pomaže kada si ponavljam da će i ovo proći. Prošli sam put izdržala i zato ću izdržati i potencijalni sljedeći napad.“ – kaže Ivana.
Kada se nađemo u situaciji napadaja panike, korisno je prisjetiti se da je prošli put na kraju sve bilo u redu i da će tjelesne senzacije proći te se fokusirati na neke od tehnika. Ipak ponekad je za nošenje s napadajima panike potrebna i profesionalna pomoć. Upravo zato kampanjom #PrekrasnaIznutra nastojimo razbiti stigmu oko traženja stručne pomoći, a podršku putem besplatnog e-savjetovanja možete potražiti u udruzi kako si? na [email protected].
