Draga osobo koja želi da joj bude bolje,

žao mi je čuti da si doživljavala smetnje psihičkog zdravlja koje su ti narušavale kvalitetu života i ometale te u uobičajenom življenju i uživanju u svijetu, u ljudima oko tebe. Vjerujem da nisi očekivala smetnje psihičkog zdravlja, da traju duže nego što bi htjela te da ti se nije uvijek lako nositi s promjenama koje one nose sa sobom. Vjerujem da ti nedostaje stara, zdravija ti.

Ne znam kako ti je točno bilo nositi se s njima – svaka sretna osoba nalik je jedna na drugu, ali svaka nesretna osoba nesretna je na svoj način – ni koje si točno smetnje doživljavala, mogu se samo pitati. Jesu li ti smetnje sa sobom možda donijele razne neugodne emocije: tugu ili osjećaj praznine, umor, tjeskobu i napetost, uznemirenost, doživljaje strepnje ili napade panike? Jesi li doživljavala osjećaj kao da ti više nisi ti, kao da ludiš? Možda te bilo strah same sebe ili ljudi u tvojoj okolini. Je li način na koji razmišljaš drugačiji? Možda si postala rastresena, zbunjena ili se nisi mogla koncentrirati. Možda si se promijenila: svoje odnose s drugim ljudima, navike, prehranu ili san. Možda si, kako bi se osjećala bolje, posegnula za korištenjem raznih supstanci. Možda si, zbog kombinacije navedenog, doživljavala krivnju, ljutnju, bespomoćnost ili sram.

Možda si oklijevala i opirala se priznavanju teškoća i traženju pomoći, ili si se pak radovala što će crni oblak iznad tebe konačno dobiti svoje ime i značenje. Možda si jedva dočekala podršku, razumijevanje i nove alate za nošenje sa smetnjama psihičkog zdravlja. Ne znam, ali bih te potaknula da brizi o njemu pristupiš s jednakom pažnjom i odgovornošću kao što bi pristupila bilo kojoj tjelesnoj povredi ili bolesti.

Psihičko zdravlje jednako je važno kao i fizičko zdravlje, a briga za naše zdravstveno stanje jedna je od najvažnijih i najprisutnijih briga koju imamo kao ljudi. Jednostavno rečeno – želimo biti zdravi kako bismo bili živi. Istovremeno, psihički dio zdravlja u današnjem je društvu često stigmatiziran te o poremećajima psihičkog zdravlja ne učimo dovoljno kroz naše obrazovanje. Sve nam ovo govori da je briga za naše zdravlje i sigurnost jedna od temeljnih ljudskih briga, da mnogo ljudi zna malo o poremećajima psihičkog zdravlja i da ih istovremeno, djelomično upravo zbog toga, stigmatizira.

Manjak jasnog i točnog znanja o manifestacijama smetnji psihičkog zdravlja dovodi do toga da ne znamo prepoznati što nam se događa, dok nas stigmatizacija koči i navodi da patimo u tišini te da ne tražimo pomoć koja nam je potrebna, a koju zaslužujemo i koja zaista može napraviti razliku.

Zbog svega navedenog, sasvim je prirodno da te smetnje psihičkog zdravlja, dijagnoze i farmakoterapija zabrinu. Istovremeno, kao stručnjak za psihičko zdravlje, sretna sam svaki put kad čujem da je netko odlučio poći upravo tim putem jer vjerujem da su podrška stručnjaka za psihičko zdravlje, psihoterapija i farmakoterapija kao štake i gips osobama sa slomljenom nogom: pružaju podršku, daju strukturu, olakšavaju nošenje sa smetnjom i miču pritisak s dijela nas koji je najranjiviji. Nisu apsolutno nužne, možemo ležati u krevetu i čekati da lom zaraste sam od sebe, ali vjerujem da bi tako bilo bolnije, sporije, mučnije, a možda bi lom i zarastao krivo te nam stvarao nove smetnje u budućnosti. Dakle, baš kao i u slučaju tjelesnih povreda ili bolesti, većina simptoma psihičkih poremećaja može se umanjiti ili izliječiti uz pomoć stručnjaka, farmakoterapije i rada na sebi.

Podrška stručnjaka za psihičko zdravlje čin je nježnosti i odgovornosti prema samom sebi i sretna sam i ponosna na hrabrost i odlučnost koju iskazuješ tom odlukom.

Psihički poremećaji specifičan su tip poremećaja jer značajnije utječu na naše cjelokupno funkcioniranje – smetnje fizičkog zdravlja mogu biti povezane sa smetnjama psihičkog zdravlja u smislu da osoba koja, primjerice, boluje od COVID-19, može sekundarno doživljavati i tjeskobu i potištenost zbog simptoma od kojih pati. Ali psihički poremećaji su ti koji po svojoj definiciji utječu na neke od ključnih čimbenika povezanih s našim svakodnevnim djelovanjem: na našu percepciju, razine emocionalnog doživljavanja, motivaciju ili kognitivno funkcioniranje, što onda dovodi do raznih promjena i poteškoća povezanih s time kako vidimo svijet i kako se prema njemu odnosimo.

Smetnje psihičkog zdravlja u svojoj podlozi često imaju biološke promjene, odnosno određenu kemijsku neravnotežu unutar našeg organizma, a farmakoterapija je važna kako bi na biološkoj razini organizmu omogućila povratak u stanje ravnoteže – na jednak način na koji to rade tablete za tlak ili štitnjaču. Ove iste promjene mogu biti povezane i s nekim psihološkim procesima, pa tako različiti psihoterapijski pravci povezuju određene smetnje sa specifičnim psihološkim procesima i obrascima koji nam se događaju kroz život. Uključivanjem psihoterapije u tretman i posvećivanjem svojim unutarnjim procesima možeš dobiti zanimljive, korisne i praktične uvide u svoje trenutno stanje, kao i promijeniti stare mehanizme i vjerovanja, i to pomaže u nošenju s doživljajima koje proživljavaš.

Slikovito rečeno, možemo zamisliti da je svaka osoba poput boce koju želimo napuniti ugodnim doživljajima, stabilnosti i psihičkim zdravljem, odnosno metaforički – vodom. Psihički poremećaj rupica je na dnu boce zbog koje voda curi i zbog koje je ne možeš zadržati.

 

 

Da bismo bilo koju bocu napunili vodom i uspješno je zadržali, boca mora biti bez rupa i dobro zatvorena – ali što s rupicom?

Prateći tu analogiju, farmakoterapija je poput flastera uz pomoć kojeg zatvaraš rupu na dnu boce i sprječavaš da voda, odnosno tvoji ugodni osjećaji i psihičko zdravlje, istječu iz tebe. Psihoterapija je pak čep koji će omogućiti da nova ugodna iskustva uspješno doživiš i zadržiš. U kombinaciji farmakoterapije i psihoterapije boca s rupicom na dnu ponovno postaje spremnik za vodu.

Propisana farmakoterapija prvi je, veliki korak prema punjenju svoje boce i oporavku organizma. Oporavak je često dulji nego što bismo htjeli, a kraći nego što mislimo da će biti. Nije linearan: skokovit je, s neočekivanim dobrim i neželjenim lošim danima. Proces najčešće treba truda i vremena kako bismo se mogli uspješno oporaviti – baš kao i od bilo koje tjelesne bolesti – ali vrijedan je tog truda.

Želimo ti mnogo sreće i podrške na tom putu. Mi smo ti uvijek dostupni na [email protected].

Pozdrav od kako si? tima.