Prisjetite se situacije u kojoj vas je grupa prijatelja pozvala na druženje, no upravo su taj vikend vaši rođaci bili u posjetu ili ste morali dovršiti seminar čiji se rok predaje približavao pa zato niste mogli prisustvovati druženju. Tijekom večeri misli su vam bile okupirane pitanjima o tome što vaši prijatelji u tome trenutku rade i kako se dobro zabavljaju.

 

Osjećaj anksioznosti koji se javlja u gore opisanoj, ali i sličnim situacijama kada nam se čini da propuštamo odlično druženje ili neko drugo pozitivno iskustvo dobio je i svoj naziv – strah od propuštanja (engl. fear of missing out, FOMO). Takav neugodan osjećaj anksioznosti i straha proizlazi iz doživljaja da propuštamo neko ugodno iskustvo u kojemu drugi imaju prilike uživati te je neovisan o situaciji u kojoj se nalazimo. Uz to, najviše je prisutan kod mladih ljudi¹, a često je povezan i s korištenjem društvenih mreža, zbog čega su istraživanja ovog fenomena započela relativno nedavno. Prema teoriji samodeterminacije, tri osnovne psihološke potrebe koje svatko od nas želi zadovoljiti jesu potreba za kompetencijom (osjećaj da smo dobri u nečemu), autonomijom (osjećaj da možemo birati kako ćemo se ponašati) i povezanosti (osjećaj da u našem životu postoje ljudi kojima je stalo do nas). Iz posljednje potrebe proizlazi naša želja da ostanemo u kontaktu s drugima i onime čime se oni bave, ali pokazano je kako umanjeno zadovoljenje svih triju potreba može biti povezano s jačim osjećajem FOMO-a¹.

FOMO uključuje neprestanu želju za povezanosti s onime što drugi rade, a tu želju lako možemo ispuniti korištenjem društvenih mreža za praćenje drugih te usporedbu s njima. Stoga ne čudi da istraživanja pokazuju kako društvene mreže imaju veliku ulogu u doživljaju FOMO-a¹. Mladi ljudi, za koje se najčešće veže ovakva vrsta anksioznosti, u velikoj su mjeri svakodnevno prisutni na društvenim mrežama koje im olakšavaju međusobno dijeljenje iskustava. Pokazano je kako su studenti koji su iskazali snažniji osjećaj FOMO-a češće posjećivali Facebook za vrijeme fakultetskih predavanja. Također su izjavili da posjećuju Facebook odmah nakon buđenja, prije odlaska na spavanje te za vrijeme obroka¹. Ovakvi nalazi opisuju jednu od glavnih karakteristika FOMO-a, a to je potreba za kontinuiranom (virtualnom) povezanosti s drugima i onime što oni rade. Ona se javlja zbog straha da su drugi uključeni u iskustvo koje ih nagrađuje, odnosno zbog kojeg se osjećaju dobro dok mi sami propuštamo to iskustvo¹. Stoga, iako je ideja društvenih mreža da ostanemo povezani s bližnjima i poznanicima usprkos fizičkoj udaljenosti, ponekad je korisno ograničiti takvu vrstu povezivanja.

Jedno od istraživanja pokazalo je kako se FOMO može javiti i ako vjerujemo da smo donijeli ispravnu odluku birajući između dviju aktivnosti. Primjerice, ako nam je rok za predaju seminara u ponedjeljak te odlučimo u subotu navečer ostati doma i raditi na njemu, svjesni smo da je to odluka koja će dugoročno imati pozitivne posljedice. Ipak, FOMO će se vjerojatno javiti unatoč tom saznanju². Osim toga, osjećaj je intenzivniji krajem dana i tjedna, kada su mogućnosti za uključivanje u društvene aktivnosti veće². Što se tiče učinka na zdravlje, pokazano je kako iskustvo FOMO-a može biti povezano s određenim negativnim posljedicama, odnosno s tjelesnim i depresivnim simptomima. Osobe koje su iskusile snažniji FOMO češće su patile od glavobolje, grlobolje i sličnih neugodnih tjelesnih simptoma te su osjećale sniženo samopouzdanje, tugu i druge psihičke tegobe³.

 

FOMO u doba koronavirusa

U doba pandemije svi smo bili primorani ostati kod kuće te značajno smanjiti društvene interakcije. Ipak, to ne znači da je osjećaj kako propuštamo nešto pozitivno nestao – on se počeo javljati zbog ponešto drugačijih razloga⁴. Više ne gledamo ljude kako se zabavljaju u društvu, već kako provode vrijeme u prirodi ili se bave zanimljivim hobijem, dok mi sami moramo pratiti online nastavu ili raditi od kuće. Također, mnogo izvora zabave sada je dostupno online te se osjećaj FOMO-a može javiti i ako smatramo da propuštamo korisne webinare i slične sadržaje, kojih je u ovom trenutku mnoštvo⁴. Kako biste u takvim situacijama smanjili doživljavanje neugodnih osjećaja, možete se poslužiti nekim od ispod navedenih savjeta.

 

Kako se nositi sa strahom od propuštanja?

• Pokazalo se kako je osjećaj FOMO-a manje intenzivan kada su ljudi uključeni u neku vrstu društvene aktivnosti, odnosno kada neki zadatak ne obavljaju sami². Stoga, ako morate dovršiti seminar do nedjelje navečer i ne možete izaći taj vikend, pokušajte pronaći prijatelja koji je u sličnoj situaciji te osmisliti način da oboje zasebno radite na svojim zadacima, ali iskoristite pauze za druženje.
• Odvojite se od mobitela. Kao što smo već opisali, društvene mreže uvelike olakšavaju kreiranje situacije u kojoj ćemo osjetiti FOMO. Ako vam je teško ostaviti mobitel sa strane, pokušajte instalirati neku od aplikacija koja nudi da pratite vrijeme provedeno pred ekranom i ograničite ga, kao što je RealizD ili Forest.
• Ako dobijete želju okupirati se drugim aktivnostima jer trenutno ne možete biti s prijateljima, izbjegavajte korištenje mobitela za to. Iako on pruža mnoge izvore zabave koji nas mogu omesti od osjećaja FOMO-a, dovodi nas i u situaciju da posegnemo za odlaskom na društvene mreže. Pokušajte vrijeme provoditi čitanjem knjiga, druženjem s ukućanima, puštanjem glazbe uz pospremanje sobe ili pronađite neku drugu aktivnost u kojoj biste mogli uživati, a koja ne uključuje mobitel. Isti savjet primijenite i ako se vaši prijatelji dogovaraju za druženje kojemu ne možete prisustvovati. Isključite obavijesti za poruke na nekoliko sati i nemojte pratiti razgovor koji oni vode u grupnom chatu.
• Osjećaj FOMO-a karakterizira misao kako drugi kvalitetnije i bolje provode vrijeme nego vi.¹ Kada se tako osjećate, pokušajte osvijestiti pozitivne strane situacije u kojoj se nalazite. Primjerice, ako večer provodite učeći, podsjetite se na ciljeve koje time želite postići i ponos kojeg osjetite kada dobijete dobru ocjenu. Ili, ako večer provodite s rodbinom koja je nenajavljeno stigla u posjet, prepoznajte to kao priliku da se s njima zbližite i možda pronađete nove zajedničke teme. Drugim riječima, pokušajte biti prisutni u trenutku te se usredotočiti na pozitivne strane onoga čime se u tom trenutku bavite.

 

Sljedeći put kada uvidite da počinjete osjećati neugodne emocije vezane za FOMO, prisjetite se ovih smjernica i pokušajte ih primijeniti. One vam mogu pomoći da izbjegnete spomenute negativne posljedice, a s vremenom i smanjite osjećaj FOMO-a. Ako osjetite potrebu za podrškom i/ili razgovorom s nekime o ovoj temi, slobodno nam se javite na [email protected].

Pandemijsko okruženje u mnogima je potaknulo različite neugodne emocije. Osim porasta u depresivnim i anksioznim simptomima, mnogi se ljudi osjećaju usamljeno. Udruga kako si? stoga je osmislila Psihošetnje, program koji kombinira edukacije jačanja psihološke otpornosti sa turističkim razgledavanjem grada Zagreba. Polaznici se kroz priče o Zagrebu i Zagrepčanima povezuju s temama relevantnim za prevladavanje neugodnih doživljaja, a kroz radionice i vježbe uče različite alate koji mogu biti korisni za nošenje s usamljenošću i raznim drugim simptomima koje možda doživljavaju. Ako ste zainteresirani sudjelovati u ovom programu, više možete pročitati ovdje.

 

Za kako si? napisala Matea Gugo, polaznica kolegija Očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

 

---

Literatura

¹ Przybylski, A. K., Murayama, K., DeHaan, C. R. i Gladwell, V. (2013). Motivational, emotional, and behavioral correlates of fear of missing out. Computers in Human Behavior, 29, 1841–1838.

² Milyavskaya, M., Saffran, M., Hope, N. i Koestner, R. (2018). Fear of missing out: prevalence, dynamics, and consequences of experiencing FOMO. Motivation and Emotion, 42, 725–737.

³ Baker, Z. G., Krieger, H. i LeRoy, A. S. (2016). Fear of Missing Out: Relationships With Depression, Mindfulness, and Physical Symptoms. Translational Issues in Psychological Science, 2(3), 275–282.

⁴ Scribner, H. (12. kolovoza 2020). Yes, you can still feel ‘FOMO’ during COVID-19 pandemic. MSN. https://www.msn.com/en-us/health/wellness/yes-you-can-still-feel-fomo-during-covid-19-pandemic/ar-BB17TnD3