„Prijatelj je jedna duša koja nastanjuje dva tijela.“ – Aristotel
Vrlo rano u životu počinjemo sklapati prijateljstva te su ona dio života mnogih od nas. Većina se ljudi sjeća imena prvog najboljeg prijatelja iz doba vrtića ili rane osnovne škole. Različita nas prijateljstva prate kroz cijeli život – od vrtića, osnovne pa srednje škole, fakulteta i doba odraslosti sve do duboke starosti.
Istraživanja pokazuju da bliski odnosi donose mnoge dobrobiti. Jedna od njih jest da međuljudske veze smanjuju rizik od smrti za ljude s kroničnim bolestima kao što je, na primjer, koronarna bolest srca1. Također postoji i utjecaj međuljudskih veza na ponašanja vezana za zdravlje (npr. ulazak u brak povezan je sa smanjenjem korištenja alkohola, a članstvo u religijskoj zajednici sa smanjenjem količine pušenja)2. Socijalna podrška koju dobivamo od ljudi do kojih nam je stalo također ima pozitivan utjecaj na naše zdravlje, kako fizičko tako i psihičko, posebno putem smanjenja stresa3. Sjetite se samo koliko su vas puta neki od vaših prijatelja utješili onda kada ste dobili lošu ocjenu, izgubili neku dragocjenu stvar ili kada vas je ostavio/la partner/ica.
No, što se događa kada neki odnos postane izvor stresa? Takav odnos može dovesti do smanjenog osjećaja osobne kontrole te lošijeg psihičkog zdravlja, čime indirektno utječe i na fizičko zdravlje4. Ponekad su znakovi da osoba nije dobar prijatelj vrlo očiti, no kako prepoznati one suptilnije? U nastavku vam donosimo nekoliko znakova na koje biste kod svojih prijatelja trebali obratiti pažnju:
- Nisu sretni zbog vašeg uspjeha. Ljubomora u prijateljstvima nije neobična te je, u razumnim količinama, poželjna jer nas tjera da radimo na sebi. Problem i negativne posljedice javljaju se kad imate osjećaj da ne možete podijeliti svoju radost s prijateljem/icom jer već unaprijed znate da će odgovoriti izljevima ljubomore, nepodržavanja ili da će probati umanjiti vaš uspjeh.
- Ogovaraju vas drugim prijateljima. Povjerili ste se svojem prijatelju/ici oko problema koji vas u posljednje vrijeme muči te idući dan cijeli vaš krug prijatelja, a i poznanika, zna za to. Iako se to može dogoditi iz dobre namjere (npr. osoba traži savjet drugih kako da vam pomogne), ovakvi prijatelji to rade stalno i ne samo vama. Možete ih čuti kako vama povjeravaju tuđe tajne, ali, naravno, to niste čuli od njih.
- Projiciraju svoje nesigurnosti na vas. Projekcija je nesvjesni obrambeni mehanizam kod kojeg osoba svoje mane, emocije i nesigurnosti pripisuje drugima. Tako osoba koja projicira izbjegava suočavanje s dijelovima sebe koji joj se ne sviđaju. Na primjer, može se dogoditi da osoba koja stalno komentira vaš izgled (Mogao/la bi smršavjeti malo) to radi zato što je ona sama nesigurna zbog vlastitog izgleda.
- Komentiraju svaku vašu pogrešku ili manu. Zadirkivanje je uobičajeni dio mnogih odnosa te je u redu dok se god obje strane osjećaju ugodno, no osobe koje se u prijateljskim odnosima ponašaju „toksično“ često pretjeraju. Konstruktivna kritika također je poželjan dio svakog odnosa jer vodi do razvoja i poboljšanja samog sebe, no neke osobe kritiku iznose bez dobronamjerne svrhe, bez savjeta za poboljšanje ili nuđenja pomoći.
- Ne poštuju vaše granice. Nepoštivanje granica može dovesti do toga da se osjećate frustrirano, tjeskobno i nesigurno. Takvi prijatelji dolaze nepozvani, inzistiraju na tome da pijete alkohol ili zapalite cigaretu iako ste im rekli da želite smanjiti i slično. Kada ih suočite s tim da vam se ne sviđa način na koji se odnose prema vama, često negiraju činjenicu da su vas tjerali na nešto ili tvrde da se šale, da pretjerujete i da to nije ništa strašno. Pravi prijatelji će vam pomoći da se razvijate i isprobavate nove stvari, no imat će na umu vaše želje i dobrobit.
Ovdje bismo htjeli naglasiti da je većina ljudi barem jednom bila ljubomorna na prijatelja, uputila mu neki negativni komentar ili ga ogovarala, ali to ne znači odmah da smo loši prijatelji. Svakome se može dogoditi da napravi nešto što nije trebao i što je povrijedilo drugu osobu, ali će se ispričati i nastojati da se takvo ponašanje ne ponovi. Za one osobe koje se u odnosima ponašaju „toksično“ gore opisana ponašanja uobičajena su te dovode do štetnih posljedica za odnos i uključene osobe.
Recimo da ste prepoznali da netko od vaših prijatelja ima tendenciju ponavljati gore opisana ponašanja i da se zbog toga osjećate povrijeđeno ili iznevjereno. Što učiniti?
- Potražite tuđu perspektivu. Ponekad, posebno kada smo skloni vidjeti samo ono najbolje kod ljudi, nismo sigurni shvaćamo li stvari na krivi način ili naš/a prijatelj/ica zaista loše utječe na nas. U tom slučaju dobro bi bilo pitati neku treću, neutralnu osobu kako ona vidi naše prijateljstvo.
- Postavite jasne granice i držite ih se. U bliskim odnosima često nam je teško reći ne. Želimo biti tu za druge, želimo biti dobri prijatelji u koje se drugi mogu uzdati, no može se dogoditi da tako štetimo sebi, pogotovo ako druga osoba to iskorištava. Postavite jasne granice za koje ne želite da se prelaze te ih iskomunicirajte sa svojim prijateljem. Na primjer: Zamolila bih te da ne inzistiraš na tome da pijem alkohol jer sam ti rekla da želim smanjiti. Ako osoba i dalje krši te granice, udaljite se iz te situacije – time joj dajete jasnu poruku da se ne želite družiti s njom kad ne poštuje ono što ste je zamolili.
- Budite direktni. Ova se smjernica, kao i prethodna, veže za komunikaciju. Trudite se komunicirati na asertivan način. Asertivnost vam omogućuje da izrazite vlastite potrebe dok istovremeno uvažavate potrebe drugih. Karakteriziraju je iskrenost, odlučnost i zauzimanje za sebe. Više o tehnikama asertivnog komuniciranja možete pročitati u našem članku.
- Prekinite prijateljstvo. Ponekad se može dogoditi da ste isprobali sve, no stvari i dalje ne funkcioniraju. Osoba je i dalje ljubomorna, još uvijek krši vaše granice te vas nastavlja ogovarati. Prijateljstvo je odnos koji bi trebao u nama buditi ugodne osjećaje, činiti nam život lakšim i pomagati da se razvijemo kao osobe – ako nije takav, može li se uopće nazivati prijateljstvom? Ako je odgovor na to ne, koji je onda smisao održavanja takvog odnosa? Prekidanje bilo kakvog odnosa može biti teško, no ponekad je najbolja stvar koju možemo napraviti za sebe.
U medijima se „toksični prijatelji“ često prikazuju kao zločeste individue kojima je glavni cilj uništiti druge, dok je u stvarnom životu situacija često drugačija. Ponekad se jednostavno dogodi da dvjema osobama nije jednako stalo do njihova odnosa pa se jedna strana trudi više nego druga. Tako se može dogoditi da trčimo za ljudima koji ne bi na isti način trčali za nama. Ponekad je potrebno zastati, pogledati ljude koje imamo oko sebe i zapitati se tko su nam pravi prijatelji – oni za koje znamo da im je stalo jednako koliko i nama, da se trude i da nam žele najbolje. Površniji prijatelji ne moraju biti ništa manje pravi, ali važno je osvijestiti ako u neki odnos ulažemo više ljubavi nego druga strana, definirati svoje granice i poštovati ih. Ako uporno zovete kolegu s posla na kave i izvan radnog vremena, a on je zainteresiran samo tijekom zajedničke pauze za ručak, možda je to njegova granica i možda nema želju dalje graditi vaš odnos. On na to ima pravo, a vi imate pravo prestati se truditi oko tog odnosa i svoju energiju uložiti u druga, recipročnija prijateljstva.
Nadamo se da vam je ovaj članak pomogao osvijestiti koja od svojih prijateljstava trebate dalje čuvati i njegovati te imate li neke prijatelje koje bi ipak bilo bolje držati na distanci. Možda vam odgovara druženje s njima u manjim količinama jer imate neki zajednički interes ili jer vam se sviđa njihov smisao za humor, ali se nisu pokazali pouzdanima kada se radi o ozbiljnijim situacijama. Ne trebate sa svim prijateljima biti najbolji prijatelji – u redu je održavati i površna prijateljstva ako vam ona na neki način obogaćuju život. Ako imate neki prijateljski odnos koji vas muči i izaziva neugodne emocije te imate potrebe pričati s nekime o tome ili su vam se javila dodatna pitanja, uvijek nam možete pisati na [email protected].
Literatura
1 Brummet, B. H. i sur. (2001). Characteristics of Socially Isolated Patients with Coronary Artery Disease Who Are at Elevated Risk for Mortality. Psychosomatic Medicine. 63:267–72.
2 Umberson, D., Crosnoe, R. i Reczek, C. (2010). Social Relationships and Health Behaviors across the Life Course. Annual Review of Sociology, 36:139–57.
3 Cohen S. (2004). Social Relationships and Health. American Psychologist, 59:676–84.
4 Mirowsky, J. i Ross, C. (2003). Social Causes of Psychological Distress. Aldine de Gruyter.
