Iako je trenutna pandemija otežala osvještavanje i razgovor o drugim bolestima koje se, iz medijske perspektive, trenutno nalaze u sjeni bolesti COVID-19, one su prisutne i ne čekaju na kraj pandemije. Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke i ovim tekstom želimo ukazati na negativan utjecaj koji rak dojke može imati na psihičko zdravlje oboljelih. Podaci iz centra Europske komisije ukazuju da je rak dojke najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest kod žena¹ te vodeći uzrok smrti zbog malignih bolesti. Dobra je vijest da već četvrtu godinu zaredom bilježimo pad stope mortaliteta¹. Ovi podaci ukazuju na važnost edukacije o znakovima pojave bolesti kako bismo mogli pravovremeno reagirati.

Dijagnoza raka dojke predstavlja neugodnu vijest koja za sobom povlači saznanje da život dijagnosticirane osobe više neće izgledati kao prije. Prirodno se javljaju osjećaji straha za budućnost, brige za zdravlje te brige za svoju obitelj i bližnje. Od trenutka dijagnoze osoba se suočava s novim stresorima koji odjednom postaju svakodnevne preokupacije. Osim tjelesnih simptoma, oboljela osoba sada mora donositi odluke o mastektomiji (kirurškog uklanjanja tkiva jedne ili obje dojke), iščekivati operaciju i redovito dolaziti na kemoterapiju. Sve ovo iziskuje izniman tjelesni i psihički napor, što često rezultira pojavom anksioznih i/ili depresivnih smetnji.

Intenzivan stres u ovom razdoblju može se odraziti na sve aspekte života te bez podrške okoline i konstruktivnog usmjeravanja osoba može postati preplavljena. Briga o psihičkom zdravlju ima utjecaj na poboljšanje kvalitete života, a može i pomoći u nadvladavanju bolesti.

Konstruktivno rješavanje i prorađivanje stresa štiti organizam od pada imuniteta i drugih fizioloških reakcija poput problema s prehranom ili spavanjem. Istraživanja ukazuju na to da postoji mogućnost kako je stopa smrtnosti od raka dojke bila značajno viša kod pacijenata s depresivnim simptomima i velikim depresivnim poremećajem². Naravno, treba spomenuti da ovi podaci ne ukazuju na postojanje uzročnog odnosa. Drugim riječima, iako su raspoloženje i oporavak od bolesti povezani, to ne znači da depresivno raspoloženje izravno povećava stopu smrtnosti oboljelih osoba.

Rak dojke tretira se kemoterapijom, a u nekim slučajevima i mastektomijom. Mastektomija uključuje odstranjenje rakom zahvaćenog tkiva dojke i ostavlja vidljive ožiljke na zahvaćenom području, a kemoterapija često uzrokuje gubitak kose, probleme s prehranom i gubitak tjelesne težine. Zbog intruzivne prirode terapije i posljedica koje one imaju na tjelesni izgled, žene u tretmanu često postanu nezadovoljne vlastitim izgledom te mijenjaju percepciju sebe. Istraživanja su pokazala da postoji pozitivna povezanost između cijenjenja vlastitog tijela te nade u tretman i ozdravljenje nakon mastektomije³. Drugim riječima, ako žena nakon provedene mastektomije doživljava osjećaje bespomoćnosti, gubitka nade i manje cijeni vlastito tijelo, to se može negativno odraziti na sve aspekte njenog života poput ljubavnih i obiteljskih odnosa ili funkcioniranja na poslu. Osoba može postati zatvorenija, imati problema s komunikacijom, a nisko samopouzdanje i negativno vrednovanje izgleda mogu potaknuti i javljanje depresivnih simptoma.

Održavanje zadovoljstva životom, a samim time i psihičkog zdravlja, na visokoj razini od velike je važnosti za opću dobrobit osobe. Pružanjem emocionalne podrške šaljemo poruku da smo ovdje za osobu kada god je potrebno, bez obzira što ne možemo potpuno razumjeti kako se osjeća. Time olakšavamo pacijentu doživljaj tretmana, pomažemo mu da sačuva optimizam i vjeru u ozdravljenje te olakšavamo niz zdravstvenih čimbenika. Osim toga, praktičnom podrškom možemo osobi olakšati svakodnevne zadatke poput pospremanja kuće i time joj dati više vremena za odmor i bavljenje aktivnostima koje voli.

Bez obzira na osobine i medicinsku prošlost osobe kojoj je dijagnosticiran rak dojke, sigurno je da će se osjećati uplašeno. Strah od smrti univerzalan je svim ljudima, a maligne bolesti poput ove sa sobom donose niz pitanja na koje nitko od nas ne može znati odgovor. Ono što možemo učiniti je nastaviti poticati razgovor o raku dojke i njegovo pravovremeno otkrivanje kako bi se bolest izliječila u korijenu. Ovim tekstom također želimo pozvati sve žene da učine samopregled dojki te da ga nastave raditi jednom mjesečno. Kako biste znale na što sve treba obratiti pozornost, možete pogledati našu infografiku.

Ostanimo odgovorni za svoje zdravlje i onda kada nije riječ o koronavirusu. Ako vam je potrebna podrška ili jednostavno imate nešto o čemu biste voljeli razgovarati vezano za ovu ili neku drugu temu, naš vam je sandučić uvijek otvoren na [email protected].

Literatura

¹ Hrvatski odjel za javno zdravstvo. (2020). Odjel za programe probira raka dojke. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-programe-probira-raka-dojke/

² Satin, J.R., Linden, W. i Phillips, M.J. (2009). Depression as a predictor of disease progression and mortality in cancer patients: A meta-analysis. Cancer, 115 (22): 5349–5361.

³ Heidari, M. i Ghodusi, M. (2015). The Relationship between Body Esteem and Hope and Mental Health in Breast Cancer Patients after Mastectomy. Indian journal of palliative care, 21(2), 198–202.