Posao od kuće u doba pandemije naišao je na podijeljena mišljenja. Dok je jednima bio praktičan, jednostavan, siguran i spasio ih je od dugotrajnih putovanja do posla, postoji dio ljudi kojima je posao od kuće bio izazovan, i to ne samo zbog izostanka mirnog mjesta za rad. Izvještaj Međunarodne organizacije rada pokazao je da, dok su zaposlenici produktivniji kada rade izvan klasičnog ureda, istovremeno su podložni tome da rade dulje i intenzivnijim tempom, što u nekim slučajevima dovodi do povećanih razina stresa. Novi ritam života dovodi do toga da je sve teže odvojiti poslovno i privatno, a vjerujemo da je to postalo još izazovnije u razdoblju pandemije, kada se sve odvijalo u ista četiri zida. U nadi da ćemo vam pomoći sagledati vlastiti radni ritam i dati pokoji koristan savjet za nošenje s poslovnim stresom, danas smo odlučili pričati o – burnoutu.

 

Burnout (ili sindrom sagorijevanja na poslu) je psihološko stanje koje nastaje kao rezultat dugotrajnog, kroničnog stresa na poslu (ili u školi, odnosno na fakultetu). Prikaz vatre koja se malo po malo gasi dok se ne pretvori u sivilo i pepeo poprilično dobro opravdava zašto se burnout zove baš tako. Početna „vatrenost“ te entuzijazam za posao i uspjeh dugotrajnim se stresom gase i pretvaraju u niz iskustava karakterističnih za burnout, od kojih su ključni preplavljujuća iscrpljenost, osjećaji cinizma i udaljenosti od posla, kao i osjećaji neadekvatnosti i smanjenog postignuća.

Osjećaji iscrpljenosti odnose se na preplavljujuće doživljaje osobe da previše radi, da je razapeta na sto strana, da unatoč tome i dalje ima previše zadataka koje mora obaviti, ali i da više jednostavno nema energiju i motivaciju koje su potrebne za suočavanje s novim radnim danima i poteškoćama koje oni nose sa sobom. Komponenta cinizma započinje distanciranim i zanemarujućim pristupom raznim aspektima posla. Udaljenost nastane kao oblik samozaštite kod ljudi koji puno rade i već doživljavaju emocionalnu iscrpljenost pa krenu obavljati posao na način da ulože minimalnu količinu truda (čime opada i kvaliteta obavljenoga posla). Ova je komponenta problematična za zaposlenika, ali i za njegovu okolinu jer se s vremenom razvija u negativan stav prema poslu, radnim zadacima i kolegama. Osjećaji neadekvatnosti su evaluativna komponenta burnouta u kojoj ljudi svoj radni učinak, produktivnost i uspjehe procjenjuju nezadovoljavajućim. Ljudi koji intenzivno doživljavaju komponentu neadekvatnosti znaju se pitati jesu li odabrali pravo zanimanje i koji je smisao posla koji obavljaju te im se zbog negativnih doživljaja samih sebe često ne sviđa osoba koja misle da su postali.

Bitno je napomenuti da burnout ne nastaje naglo, kao akutna reakcija na određeno intenzivno razdoblje ili zahtjev na poslu – burnout je kumulativna, odgođena reakcija na dugotrajni stres, preveliku količinu posla te manjak socijalne podrške, resursa na poslu ili prilika za napredovanje². Burnout je primjer erozije psihičkog zdravlja koja se događa toliko postepeno da je gotovo neprimjetna. Psiholog Herbert Freudenberger opisao je čak 12 faza burnouta¹, za koje se nadamo da će vam biti svojevrsno „dijagnostičko sredstvo“: uz pomoć njih možete provjeriti pokazujete li i sami neke znakove burnouta, a za koje do sada niste znali da su upravo to. 

 

Što napraviti ako shvatite da se krećete prema burnoutu?

1. Postavite pravila koja će ograničavati vaš rad (pogotovo od kuće)⁴.
   • Fizički odvojite prostor za rad od prostora za odmor, opuštanje i uživanje (dakle, nemojte raditi iz kreveta)
   • Postavite alarm za početak i kraj radnog dana, za pauze i obroke.
   • Jasno iskomunicirajte članovima tima od kada do kada ste dostupni.
   • Nakon kraja radnog vremena isključite obavijesti povezane s poslom.
2. Uzmite vrijeme za sebe i vratite se zdravim navikama⁴.
   • Kvalitetan san, uravnotežena prehrana i tjelesna aktivnost ključni su u održavanju generalne dobrobiti, pa tako i psihičke.
   • Svaki dan odvojite minimalno sat vremena za zabavne aktivnosti u kojima inače uživate (koje, naravno, nisu povezane s poslom).
3. Sagledajte širu sliku.
   • Uzmite komad papira i zapišite svoje životne i poslovne vrijednosti – nadamo se da će vam podsjetnik o tome što vam je cijeli život bilo vrijedno staviti u perspektivu količinu vremena i truda koju trenutno ulažete u posao i biti dobar motivator za potencijalnu preraspodjelu.
     
   • Postavite kratkoročne i dugoročne ciljeve, povezane i nepovezane s poslom – to je važno kako biste učinkovitije pratili svoj rad, napredak i razne druge aktivnosti kojima se bavite.
     
4. I za kraj – potražite pomoć stručnjaka.
   • Pogotovo ako već primjećujete simptome iscrpljenosti, distanciranja od posla, cinizma ili osjećate neadekvatnost, smanjenu motivaciju i ispražnjenost, pozivamo vas da nam se obratite na [email protected] kako bismo vas saslušali i dali vam smjernice kako da se što uspješnije nosite s tim neugodnim doživljajima. Ne morate kroz ovo prolaziti sami. Naše uho za slušanje uvijek vam je na raspolaganju.

 

---

Literatura

¹ Kaschka, P.W., Korczak, D. i Broich, K. (2011). Burnout: a Fashionable Diagnosis. Deutsche Arzteblatt International, 108(46), 781–787.

² Maslach, C. (2006). Understanding job burnout. U A. M. Rossi, P. L. Perrewe i S. L. Sauter (Ur.), Stress and Quality of Working Life: Current Perspectives in Occupational Health (str. 37-52).  IAP, Inc. https://books.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=LfonDwAAQBAJ&oi=fnd&pg=PA37&dq=burnout&ots=nNlxeIAFob&sig=P-AF8dMu6J6YwXnm8WVYdv4gn2E&redir_esc=y#v=onepage&q=burnout&f=false

³ Fraga, J. (2019). How to Identify and Prevent Burnout. Healthline. https://www.healthline.com/health/tips-for-identifying-and-preventing-burnout

⁴ Pinola, M. (12. svibanj 2020). The 7 biggest remote work challenges (and how to overcome them). https://zapier.com/blog/remote-work-challenges/