Jeste li se ikada zapitali što je ljude dovelo do današnje pozicije najnaprednije vrste na Zemlji? Jedna od stavki sigurno je promišljanje o budućnosti. Razmišljanje unaprijed korisno nam je kada naiđemo na prepreke i probleme jer nam omogućava smišljanje načina suočavanja s njima.

Kada odlučimo otići do dućana u vrijeme koronavirusa, održavanje fizičkog razmaka i pranje ruku po povratku kući svakako je korisno promišljanje unaprijed jer takvim ponašanjem smanjujemo mogućnost zaraze. No, postoji trenutak kada razmišljanje unaprijed prestane biti korisno i počne nam štetiti. Kako ćete prepoznati taj trenutak? Ako vas promišljanje ne približava rješenju problema ili osjećaju zaštićenosti, već vas ostavlja prestrašenim i u brigama, tada se radi o tjeskobi koja nije korisna. Možete je prepoznati i po tome što razmišljate o najgorim mogućim scenarijima za koje se ne osjećate dovoljno snažno da ih prevladate. Time se gubi sva prednost koju nam je promišljanje unaprijed donijelo tijekom našeg evolucijskog razvoja.

Sasvim je prirodno da u ovo pandemijsko doba ponekad osjećamo brigu i strah te da nas takva stanja dovedu do promišljanja o najgorim mogućim događajima, no bitno je prepoznati kada smo pretjerali s brigom i zapitati se koliko je realno očekivati takve scenarije. Zbog toga psiholozi razlikuju brige oko stvarnih problema i hipotetske brige. Brige oko stvarnih problema odnose se na probleme za koje se mora što prije pronaći rješenje. Ako se netko brine zbog zaraze koronavirusom, ono što treba učiniti je pratiti upute Kriznog stožera i upućivati druge da čine isto. Hipotetske brige su pak brige koje uključuju promišljanje o najgorim mogućim scenarijima koji se mogu, ali i ne moraju dogoditi. Primjer takve brige jest Nikada neću napisati diplomski rad jer zbog koronavirusa ne rade knjižnice. Takva briga nije produktivna i postoji samo u hipotetskom svijetu, odnosno ona je izvan naše kontrole – knjižnice će se otvoriti kada padne broj zaraženih, na što ne možemo direktno utjecati. Promišljanjem o tome kako knjižnice ne rade ne pomažemo si u pisanju diplomskog rada, već si izazivamo osjećaj bespomoćnosti jer ne možemo utjecati na otvaranje knjižnica.

Što uzrokuje pretjeranu brigu i kako je ublažiti?

Najsnažniji okidači za brigu su dvosmislene, nove i nepredvidljive situacije. Situacija pandemije stoga je idealna da izazove pretjeranu brigu kod većine ljudi. Zbog toga ponavljamo kako je sasvim prirodno osjećati brigu za sebe i svoje bližnje, pa i za društvo u cjelini. Svi je osjećamo.

Mogli bismo zaključiti kako se briga nalazi samo u našim glavama, no ona može uzrokovati i brojne tjelesne simptome:

• napetost ili bolovi u mišićima;
• nemir i nemogućnost opuštanja;
• teškoće u koncentraciji;
• poteškoće sa spavanjem;
• ubrzano umaranje.

U nošenju s pretjeranim brigama korisno je ponovno uspostaviti osjećaje kontrole i sigurnosti. U tome vam mogu pomoći sljedeći koraci:

• Prepoznajte je li vaša briga hipotetska ili stvarna. Najbolji način za to je upitati se imate li kontrolu nad situacijom i možete li sada nešto napraviti da se problem riješi. Ako je odgovor na jedno od tih pitanja ne, tada je vaša briga hipotetska.
• Uspostavite rutinu u svojem danu – ustajte i liježite u isto vrijeme, jedite u uobičajeno vrijeme obroka, izađite iz pidžame kao da idete na posao, makar radili od kuće. Kad radno vrijeme završi, presvucite se u kućnu odjeću kako biste obilježili kraj radnog dana.
  
• Ograničite čitanje vijesti na nekoliko puta dnevno sa službenih stranica kao što su stranice HZJZ-a ili koronavirus.hr.
• Možda najvažnije od svega, pokušavajte održavati ravnotežu u svome životu. Psiholozi danas znaju da osjećaj dobrobiti proizlazi iz usklađivanja potreba. Ljudi imaju urođene potrebe za postignućem, bliskosti i užitkom. Sve ove potrebe uz malo mašte možete ispuniti u vlastitom domu. Pronađite aktivnosti koje vam daju osjećaj smisla – očistite kuću, naučite neku novu vještinu, platite račune preko interneta… Isto vrijedi za potrebe za bliskošću i uživanjem. Igrajte društvene igre s ukućanima, istražite koja su kulturna događanja preselila na internet, javite se prijatelju ili članu obitelji kojeg dugo niste čuli… Mogućnosti su stvarno nebrojene.
• Ne zaboravite na redovitu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu i dovoljno sna.

Ovi savjeti mogu poslužiti kao načini ublažavanja gore navedenih simptoma pretjerane brige, ali služe i za prevenciju pojave tih simptoma. Uspostavljanje strukture u danu korisno je u neizvjesnoj pandemijskoj situaciji jer stvara doživljaj kontrole te uvodi red u nepoznatu i nepredvidljivu svakodnevicu. Briga o psihičkom zdravlju jednako je važna kao i briga o tjelesnom zdravlju. Ako želite s nekime podijeliti svoje brige, razmišljanja i osjećaje, možete se javiti nama na [email protected].

Pandemijsko okruženje u mnogima je potaknulo različite neugodne emocije. Osim porasta u depresivnim i anksioznim simptomima, mnogi se ljudi osjećaju usamljeno. Udruga kako si? stoga je osmislila Psihošetnje, program koji kombinira edukacije jačanja psihološke otpornosti sa turističkim razgledavanjem grada Zagreba. Polaznici se kroz priče o Zagrebu i Zagrepčanima povezuju s temama relevantnim za prevladavanje neugodnih doživljaja, a kroz radionice i vježbe uče različite alate koji mogu biti korisni za nošenje s usamljenošću i raznim drugim simptomima koje možda doživljavaju. Ako ste zainteresirani sudjelovati u ovom programu, više možete pročitati ovdje.

Više o ovoj temi možete čuti u našem podcastu u suradnji s portalom srednja.hr: Kako preživjeti emocionalni rollercoaster?